Sljedeća će godina biti godina brojnih promjena i izazova povezanih s neizvjesnošću njihova učinka, no znatnije pozitivne pomake u gospodarstvu ne treba očekivati, zaključak je analitičara okupljenih na današnjem okruglom stolu Financijska očekivanja u 2014. godini u organizaciji Hrvatske udruge banaka (HUB) i magazina Banka.
Ekonomski analitičari pet vodećih hrvatskih banaka, okupljenih u Klub analitičara HUB-a, u idućoj godini u prosjeku očekuju gospodarski rast od svega 0,1 posto, a njihove su pojedinačne prognoze u rasponu od minus jedan do plus jedan posto.
Skup je otvorio viceguverner Hrvatske narodne banka (HNB) Damir Odak ocjenom da je za hrvatski bankarski sustav 2013. bila godina stagnacije portfelja i znatnog pada dobiti te uz procjenu da je 2014. teško jednoznačno ocijeniti, zbog implementacije brojne europske bankovne regulative. Riječ je o posve novoj regulativi, koja će imati mnoge neočekivane učinke jer po novim pravilima nitko još nije poslovao, što sa sobom nosi određenu dozu pravne nesigurnosti, rekao je Odak.
Zabrinjavajućim je Odak označio dinamiku kamatnih prihoda banaka, posebno od kredita, koji su u godinu dana smanjeni za 12 posto, tj. oko 1,6 milijardi kuna, kao i sve veći porast kredita koji se otplaćuju, ali uz kašnjenje duže od 90 dana – trenutačno su takvi krediti na razini od oko 25 posto ukupnog kapitala banaka, a ako se ništa ne promijeni, iduće bi godine mogli dosegnuti 50 posto, rekao je.
Analitičari najvećih hrvatskih banaka pozitivne pomake u 2014. ne očekuju ni u realnom sektoru. Hrvoje Dolenec iz Zagrebačke banke je tako upozorio kako je od 2008. godine hrvatski BDP kumulativno pao za 12 posto, a investicije, kao jedna od komponenti BDP-a, istodobno su realno smanjene za čak 35 posto.
Pad investicija i izostanak promjena dovodi i do pada potencijalnog BDP-a, odnosno mogućih šansi za budući gospodarski rast, a koje se promjene trebaju uvesti da se to preokrene, istaknuo je, govori nam niz izvješća međunarodnog financijskih institucija, poput izvješća Doing Business Svjetske banke, Indeksa globalne konkurentnosti ili Transition Reporta EBRD-a.
U raspravi o stanju javnih financija Hrvoje Stojić iz Hypo banke pozitivnim je ocijenio činjenicu da je oko dvije trećine potreba za refinanciranjem duga riješeno nedavnim inozaduženjem, a priliku vidi i u reakciji Europske komisije na smjernice hrvatske ekonomske politike do 2016., za koje je rekao kako očekuje da će isprovocirati EK na jače preporuke za konsolidacijom.
Sažimajući očekivanja bankovnih analitičara, Velimir Šonje iz Arhivanalitike je kazao da će 2014. biti godina iznuđenih promjena jer će EK prepoznati stvarnu fiskalnu poziciju Hrvatske i prisiliti nas na stvarnu fiskalnu prilagodbu, od čega bismo već 2015. mogli imati koristi.