Šefovi SDP-a i HNS-a Zoran Milanović i Vesna Pusić sukobili su se na sjednici Vlade zbog Linićeva prijedloga izmjene Zakona o porezu na dohodak. Ubuduće će se različiti honorari ili menadžerski bonusi oporezivati kao i plaće progresivnim poreznim stopama od 12, 25 i 40 posto. Dosad su i milijunski bankarski bonusi bili oporezivani sa samo 25 posto.
Srednji sloj
Taj je zakon jedan od nekoliko popratnih propisa vezanih uz donošenje proračuna za 2014. godinu. Proračun predviđa povećanje troškova države na 130,5 milijardi kuna i rast deficita na 17,5 milijardi kuna. Ukidanje dodatnih poreznih olakšica na područjima od posebne skrbi jedna je od mjera kojima se puni državna blagajna, kao i veća međustopa PDV-a od 13 posto na ulje, šećer, masti, dječju hranu i turizam. Sve je to prošlo bez rasprave na sjednici Vlade, izuzev odredbe o oporezivanju drugog dohotka.
– Dopustite da izrazim rezervu prema izmjenama zakona jer se njima udara najviše po srednjem sloju, po onima koji zarađuju između 8000 i 10.000 kuna, po profesorima, liječnicima, menadžerima. To su ljudi od kojih očekujemo da budu motor oporavka ove zemlje – rekla je prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić. Na to joj je premijer odgovorio da nije riječ o srednjem sloju, nego o “višem srednjom i visokom sloju”, odnosno o ljudima koji, osim osnovne primaju, i “drugu” plaću. Primjerice, profesori koji plaću primaju u bolnici, a honorare na fakultetima. Odsad će oba primanja biti oporezivana po istim stopama. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak prigovorio je što se ta promjena našla na dnevnom redu Vlade bez prethodne rasprave na radnoj skupini, a i ministar financija Linić priznao je da taj zakon nije poslao na očitovanje Ministarstvu gospodarstva.
– Vjerujem da ćemo se do Sabora dogovoriti jer nije u redu da menadžeri s milijunskim primanjima plaćaju samo 25 posto poreza – argumentirao je Linić te se osvrnuo na još jednu “bitku” koju vodi s HNS-om, onu o uvođenju poreza na nekretnine. Vjetar u leđa dali su mu MMF i Europska komisija sugestijama da se uvede porez na imovinu. – Vjerujem da prijepora u koaliciji više neće biti jer nam dolazi godina u kojoj ćemo ostvariti gospodarski rast od 1,3 posto. Iduće godine morat ćemo razgovarati o uvođenju poreza na nekretnine – jasan je bio ministar financija.Upravo izostanak rasta naveo je kao glavni razlog trećeg rebalansa ovogodišnjeg proračuna, kojim je smanjio planirane prihode za 2,9 milijardi kuna, a povećao troškove za 3,2 milijarde kuna.
Ministar je povećanje rashoda pravdao sanacijom zdravstva, indeksiranjem mirovina, većim brojem naknada za nezaposlene i socijalu. Po ministarstvima je kod rebalansa resorima ministara Marasa, Vrdoljaka, Grčića i Mrak-Taritaš srezano od 13 do 20 posto budžeta. Po svemu sudeći, Ministarstvo financija uzelo je onima koji nisu potrošili planirano i preraspodijelilo sektorima u kojima je bilo proboja, kao naprimjer u policiji i obrazovanju. Proračun za 2014. godinu veći je u odnosu na rebalans za nepune četiri milijarde kuna, a najveći dio rasta nosi Ministarstvo financija. U 11 milijardi kuna, za koliko mu je povećan proračun, kriju se stari dugovi koji su u međuvremenu došli na naplatu, ali i obveze nastale ulaskom u EU. Troškovi unutar samog resora financija rastu 92 posto – na 586 milijuna kuna – prije svega zbog izdvajanja za granične prijelaze.
I Ministarstvo unutarnjih poslova dobilo je u preraspodjeli sredstava veći iznos novca zbog granica, i to 300 milijuna kuna. Bit će novca i za pojačanja u Poreznoj upravi, kojoj se proračun povećava za 50-ak milijuna kuna. Ipak, najveća je stavka Linićeva ministarstva plaćanje dugova. Treba u 2014. servisirati 23,5 milijardi kuna dugova domaćim kreditorima te vratiti 10,3 milijarde kuna stranim kupcima državnog duga. Ukupno je to za 8,6 milijardi kuna veći iznos nego je bio lani. Za Europsku uniju treba dati 3,6 milijarde kuna za članarinu, što je za 1,9 milijardi kuna više nego u 2013., a tu je i 1,5 milijardi kuna za jamstva gospodarstvu. HBOR će biti dokapitaliziran sa 600 milijuna kuna, poticaji za stambenu štednju ostat će jednaki, dok će se poticanje dobrovoljne mirovinske štednje lagano povećati.
Uzeli Ustavnom sudu
Povećat će se i poticaji gospodarstvu proračunom Ministarstva poduzetništva i obrta. Od milijardu kuna svog budžeta, ministar Maras za Fondove gospodarske suradnje planira izdvojiti 475 milijuna kuna. Jovanovićevo ministarstvo uložit će u razvoj znanosti 260 milijuna kuna više nego lani – ukupno 911 milijuna kuna – a u povećanom proračunu ima mjesta i za sitna povećanja primanja u osnovnom, srednjem i visokom školstvu, za svaku granu obrazovanja po 100 milijuna kuna više za bruto primanja zaposlenika. Štednje nema ni na proračunu Vlade, koji je 30 posto veći. Oko 60-ak milijuna više uglavnom će se plasirati u udruge, ali predviđena su i bitno veća sredstva za korištenje zrakoplova.
Premijer će na vožnju zrakoplovom i njegovo održavanje potrošiti oko 11 milijuna kuna, 81% više nego ove godine. Pet milijuna kuna za zrakoplov uštedjelo se na Ustavnom sudu i Uredu predsjednika. Naime, Ustavnom je sudu proračun smanjen za 2,1 milijun kuna, što je sedam posto njegova ukupnog proračuna, a za gotovo dva milijuna kuna smanjen je i budžet predsjedniku države.