Puna dva i pol sata, rekli bismo tri školska ili ako hoćete akademska, potrajalo je izuzetno zanimljivo i stručno predavanje prof. dr. sc. Pavuše Vežića pod naslovom ‘Gradom od trga do trga’.
Usprkos neuobičajeno dugom izlaganju, dvorana Matice Hrvatske u srijedu navečer ostala je puna svih150 minuta. Predavanje je organizirala Matica Zadrana u čast Dana Grada Zadra, čija starost je još uvijek točno ne definirana.. .
– Možemo često čuti i pročitati o Zadru koji je napunio 3000 godina. Na žalost, za takvo što nemamo relevantnih dokaza. Daleko preciznija odrednica njegova rođenja datira na posljednje stoljeće stare ere, a tih 2000 godina nije nipošto mala brojka. Ne trebamo joj dodavati ništa. Neki nalazi na temelju kojih smo sami sebe kao grad postarali ničim ne potvrđuju da je prije tri tisućljeća Zadar imao fizionomiju definiranog i organiziranog naselja, kazao je na početku iscrpnog predavanja bivši konzervator i sada redoviti profesor Zadarskog sveučilišta.
Putem niza ilustracija, slajdova, topografski vrijednih crteža, pedantnih bilješki, maketa, nacrta, fotografija, tlocrta i nacrta,nekima čak i iz 15. stoljeća, kroz svojevrsni vremeplov na 27 lokacija. dr. Vežić slušatelje je poveo i sproveo ulicama i trgovima Poluotoka dočaravši nekadašnji duh i život grada.
– Kao što ulicu ne čini kamen ili asfalt, tako ni trgove ne čine pločnici, nego sadržaji uokolo pločnika, naglasio je predavač, najveći dio izlaganja baziravši na prikazu nastanka, razvoja i mijenjanja izgleda Foruma.
– Bio je savršena prostorna cjelina, napravljena u detalju po zakonitostima rimskog urbanizma. Nije imao prizemne, nego dvoetažne trijemove uokolo slobodnog trga pod ‘vedrim’ nebom, kao poseban i jedinstven trg na jadranskoj obali onoga doba, kakvog nisu imali ni Poreč, ni Pula, niti Salona. Ti stupovi na katu su bili nešto niži u odnosu na prizemne i oslonjeni na filastre, kojih neke s temama iz antičke mitologije vidimo i danas hodajući travnjakom forumskih ostataka. Donji stupovi, kao i gornji, su nestali, ostala su tek dva u toku ranog srednjeg vijeka ugrađena u crkvu sv. Donata. Jedan ima origanalnu bazu, a oba imaju kapitele iz iz 1. stoljeća, upoznao je prisutne dr. Vežić vodeći ih potom u ‘šetnju’ Velom Kontradom, uz nekada veliku koncentaciju trgovačkih sadržaja u srednjevjekovnim objektima srušenim i uništnim. kao žrtva sukoba ideologija. tridesetih godina prošlog stoljeća.
[pullquote align=”right”]Možemo često čuti i pročitati o Zadru koji je napunio 3000 godina. Na žalost, za takvo što nemamo relevantnih dokaza. Daleko preciznija odrednica njegova rođenja datira na posljednje stoljeće stare ere, a tih 2000 godina nije nipošto mala brojka[/pullquote]- Porušeni su, dakle, davno ranije i ne kako se netočno drži za savezničkog bombardiranja. Uklonjeni su samo iz razloga da bi se vidio prije zaklonjeni sv, Donat, Kako bi se pokazali rimski pločnici ispred crkve u skladu s tadašnjim talijanskim stavom: ‘gde su rimski pločici, tu je Rim’, razoren je čitav kompleks zgrada, ali i jedno cijelo krilo Svetog Donata, otkrio je profesor i nastavio ‘put’ prema Portu Marina, pred gradsku luku, s monumentalnim rimskim slavolukom, ugrađenim kasnije u renesansne zidine kojima je 1570. ‘opasan’ Zadar.
Potom ‘krenuo’ ka izuzetno frekventnoj Ulici papučara, Maloj pjaceti ispred crkce sv. Petra, ne tako davno široj nego je danas, tržnici s nekoliko palača, prostoru Kaštela, Tri bunara, Katedrali, nekoć kraćoj 14 metara, Pet bunara i crkvi Sv. Šimuna.
Pavuša Vežić rođen je 18. kolovoza 1947. u Makarskoj, a srednju građevinsko-tehničku školu – arhitektonski smjer pohađao je u Rijeci i završio je 1966. Dvije godine potom, kao redoviti student, upisao je studij povijesti umjetnosti i filozofije na Filozofskome fakultetu u Zadru, gdje je diplomirao 1977. Poslijediplomski studij Zaštite i revitalizacije graditeljskoga nasljeđa pohađao je u Splitu, a godine 1992. na Filozofskom fakultetu u Zadru obranio je magistarski rad pod naslovom “Rotonda Sv. Trojstva u sklopu episkopalnoga kompleksa u Zadru”.
Godine 1994. na istome fakultetu obranio je i doktorsku disertaciju pod naslovom “Episkopalni kompleks u Zadru”. Surađuje na domaćim znanstvenim simpozijima i stručnim skupovima, a posebno na onima u organizaciji Međunarodnog istraživačkog centra za kasnu antiku i rani srednji vijek u Motovunu, Međunarodnog istraživačkog centra za arheologiju u Medulinu, i Danima Cvita Fiskovića u Orebićima.