Volite li odugovlačiti i odlagati poslove, posebice one koji su vam mrski? Imate situaciju pod kontrolom dokle god ipak stižete u rokovima, no odlaganjem štetite sebi samima i gurate ljude od sebe. Donosimo vježbu s pet pravila kako stati na kraj odgađanju.
Ako ne možete napraviti rez u svom ponašanju odugovlačenja i odlaganja čak kada ste izloženi velikom riziku zbog toga, spadate u kategoriju osoba koje patološki odgađaju. Vrlo često odgađanje potkrepljuje činjenica da se na kraju ipak izvučemo. Radimo cijelu noć, ali stignemo napraviti posao do zadanog roka. To što smo zbog toga jako iscrpljeni, pod velikim stresom i u panici hoćemo li uspjeti nije nam dovoljno da se izvučemo iz te ružne navike. Kod nekih ljudi je čak taj osjećaj adrenalina i neizvjesnosti nešto što ih tjera naprijed te i zbog toga ustraju u odgađanju.
Otpor i pobuna
Moguće je da je naše odgađanje vođeno nekim unutarnjim otporom i sakrivenom pobunom. Nismo osobe koje će javno reći da se s nečime ne slažu i odbiti neki posao, ali ćemo odugovlačiti koliko god možemo. Također, moguće je da ne volimo kad nas se požuruje ili nam se govori što da radimo do te mjere da se ljutimo na partnera koji nam mora zaklopiti prijenosno računalo kako bismo se ustali i krenuli po djecu koja nas čekaju pred školom. Važno je zaviriti u sebe i otkriti skrivene, nesvjesne otpore zbog kojih odugovlačimo. Možda smo u prošlosti imali neka loša iskustva s nekim poslovima te kad ih se napokon prihvatimo, van izađu razne neugodne emocije. No, kad se suočimo sa svojim demonima, oni gube daljnji utjecaj na nas. Također, vrijeme je da kao odrasle osobe naučimo reći ne i odbiti poslove i druženja koja su nam mrska.
Osjećaj moći i kontrole
Kada nešto moramo, a nemamo za time volje i odgađali bismo do u nedogled, u stvari dobivamo osjećaj kontrole nad situacijom. Mi smo ti koji odlučujemo kad ćemo se baviti time što nam je mrsko. Samim time što nam je nešto mrsko, taj posao ima moć nad nama i zbog njega se osjećamo loše. Odgađanje nam pomaže da preuzmemo tu moć i osjećamo se bolje sada. Jednom se moramo suočiti s tim poslom i obaviti ga i tada ćemo se osjećati loše, ali sada dok odgađamo imamo dobar osjećaj. Osobe koje odgađaju nemaju pritisak od toga što odgađaju jer da ga imaju ne bi razvili patološku sklonost odgađanju.
Jedan sat dnevno u kojem ne odgađate
Donosimo vam jednu vježbu u koju se možete uključiti te u periodu od tjedan dana svaki dan uzeti sat vremena kako biste obavili neke poslove i zadatke bez odgađanja. Za početak napravite popis poslova koje trebate napraviti za sljedeći dan i slijedite 5 pravila ove vježbe. Prvo je važno da su ciljevi koje želite ostvariti u tom jednom satu realno ostvarivi. Kad kreiramo nerealne ciljeve, sabotiramo sami sebe i gubimo motivaciju ako već u startu znamo da nećemo uspjeti.
Drugi pravilo govori da trebamo vidjeti širu sliku. Što će za naš život značiti i kako ćemo se osjećati kad obavimo zadatke iz naše liste u tom jednom satu?
Treće pravilo odnosi se na konkretizaciju koraka do cilja. Potrebno je isplanirati jasno i konkretno što i kako ćemo raditi u koje vrijeme. Istraživanja pokazuju da je manja vjerojatnost da ćemo odgađati kad se usmjerimo na svaki pojedini korak.
Četvrto pravilo usmjerava nas da biramo ciljeve kojima dolazimo do onoga što želimo, a ne da izbjegavamo ono što ne želimo. Primjerice, umjesto da tražimo načine kako da prestanemo s odgađanjem, možemo se baviti udvostručavanjem vlastite produktivnosti.
I posljednje, peto pravilo kaže da ne smijemo podleći dobrom osjećaju koji nam odgađanje trenutno donosi. Umjesto zaobilaženja tih neugodnih osjećaja poput anksioznosti ili dosade koje nam poslovi koje odgađamo donose, možemo se usmjeriti na dugoročne dobrobiti koje nam obavljeni posao nosi. Kako napredujemo u postizanju zadanih ciljeva osjećamo se sve bolje i zadovoljnije.
Za svaki dan u periodu od tjedna dana izrađujte liste zadataka i poslova koje ćete obaviti u jednom satu te učite na greškama iz prethodnog dana kako biste poboljšali svoj pristup za sljedeći dan.