Ovih dana ponovno se razbuktala afera s telefonskim izlistima policije i prisluškivanjem. Prvo je u četvrtak ministar policije Ranko Ostojić zbog sumnji u prisluškivanje bivše premijerke Jadranke Kosor ponovo naložio provedbu unutarnjeg nadzora nad zakonitošću policijske akcije kodnog imena “Juda “, koju je već istraživao u prosincu 2012. bez ikakvih rezultata.
Ostojić u skladu sa svojim dosadašnjim javnim istupima kada ga pitaju zašto nema rezultata, odgovorio kako je pokrenuta – nova istraga.
Podsjetimo kako je riječ o o operaciji otkrivanja izvora koji su novinarima tijekom 2010. i 2011. neovlašteno dostavljali Uskočke iskaze, a portal Index jučer je ekskluzivno objavio policijsko izvješće koje nedvojbeno upućuje na povezanost Mladena Bajića s novinarima koji objavljuju službene tajne, njihovim urednicima i izdavačima.
Ostojić je danas, baš kao i par dana prije u slučaju premijerke Kosor odgovorio da se pokreće istraga, ali u smislu da se otkrije tko je novinarima Indexa dao policijsko izvješće!
Godišnje se preko 40 tisuća brojeva izlistava na zahtjev policije!
No, ovoj aferi s prisluškivanjem i nadzorom policije uvelike se govorilo prije točno godinu dana kada su na zajedničkoj konferenciji za novinare predsjednik Ivo Josipović i premijer Zoran Milanović smijenili ravnatelja Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Petra Miševića. Tada je pokrenuta javna rasprava s obzirom da je otkriveno da se godišnje preko 40 tisuća brojeva izlistava na zahtjev policije. Utvrđeno je da ne postoji ni parlamentarni, niti stručni nadzor nad tim dijelom rada policije, a tada su se vodile opsežne rasprave o policijskom zadiranju u privatnost.
Da je nadzor nužan tada su se složili i potpredsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Igor Dragovan (SDP) ali i član Odbora za nacionalnu sigurnost Tomislav Čuljak (HDZ). Tada se najavljivalo donošenje posebnog zakona o građanskom nadzoru nad mjerama tajnog prikupljanja podataka kojim bi se “napokon uspostavilo Vijeće za građanski nadzor sigurnosno obavještajnih agencija i policije za mjere tajnog prikupljanja podataka”.
No, tog zakona, a ni tijela nema do danas.
Do danas ne znamo je li uporaba bila opravdana i zakonita
“Gotovo svi su se javno suglasili kako treba uvesti civilni i neovisni nadzor nad primjenom vrlo širokih policijskih ovlasti, posebice onih za koje nije potreban nalog suda poput tajne pratnje ili mogućnosti analize telekomunikacijskih ispisa koji sadržavaju lokacije korisnika i sve podatke o tome s kime je i kada komunicirao”, podsjeća za Index stalni sudski vještak za telekomunikacije, tehniku i metodologiju prisluškivanja Đuro Lubura.
Naime, Lubura tvrdi kako je iz nedavno objavljenih policijskih dokumenata jasno kako su se određene policijske ovlasti za koje nije potreban sudski nalog primjenjivale prema novinarima, ali i prema glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću, no do danas nemamo jasan odgovor je li ta uporaba bila opravdana i zakonita.
“Iako za primjenu određenih mjera policiji nije potreban sudski nalog, zakon jasno propisuje uvjete pod kojima se one smiju primjenjivati. Nažalost, do danas nije iskazana politička volja da se policijski sustav koji ima velike ovlasti zadiranja u privatnost građana stavi pod kontrolu neovisnog civilnog nadzornog tijela, pa javnost odgovor na ovo pitanje može dobiti samo od onih čije postupanje i izaziva sumnju. Tako danas imamo prilično apsurdnu situaciju da nad tajnim službama, sigurnosno-obavještajnim agencijama, imamo donekle kvalitetan nadzor, dok neovisnog nadzora rada policije uopće nema iako imaju jednake mogućnosti zadiranja u temeljna ljudska prava”, kaže Lubura za Index.
Lubura: Nužno je neovisno tijelo
Ovaj stručnjak naglašava kako podržava najavljene izmjene Zakona o kaznenom postupku koje će ograničiti mogućnost policije da ispise telekomunikacijskih podataka bez naloga suda pribavlja samo za neregistrirane prepaid korisnike dok bi za registrirane korisnike sudski nalog bio obvezan, no problemi će ostati.
“Naglašavam nužnost uspostave neovisnog tijela koje će policiju nadzirati i javnost izvješćivati primjenju li se policijske ovlasti utemeljeno i zakonito”, zaključuje na kraju Lubura.
Benčić: Gurali smo Zakon, svi su bili “za” i onda ništa
Sandra Benčić, koja je u Povjerenstvu za rad po pritužbama u Ministarstvu unutarnjih poslova, također nam kaže kako se po ovom pitanju nije pokrenulo apsolutno ništa.
“Mi smo prošle godine tražili upostavu civilnog nadzornog tijela koje bi nadziralo sigurnosno obavještajne agencije i policiju kod mjera tajnog prikupljanja podataka. Nakon početnog odobravanja cijela stvar nije se pomaknula s mjesta. Najave Zakona nema, nakon toga tvrdili su da bi to tijelo za nadzor moglo biti u Zakonu o policiji, no slijedom poznatih događaja ni ondje se nije našlo”, kaže Benčić za Index dodajući kako i dalje nastavljaju gurati svoj zahtjev.
Tvrdi i kako je u svom radu imala niz primjera u kojem su se izlisti mobitela koristili u najrazličitije svrhe, a DORH i policija koristili su ga u optužnim prijedlozima kada se trebao ustanoviti mjesto stanovanja!?
Ostojić u oporbi tražio civilni nadzor zbog izlista
Ponašanje ministra Ostojića u ovoj aferi posebno je zanimljivo. U vrijeme dok je bio u oporbi tražio je upravo civilini nadzor zbog tadašnjeg ministra policije Tomislava Karamarka.
“Hrvatska još uvijek nema civilno tijelo koje bi nadziralo rad policije. Kod mjera trajnog prikupljanja podataka, kod izlistavanja mobitela, kontrole uopće nema. Nije problematično prikupljanje podataka, nego to što nitko nema uvida u njihovu potencijalnu zloupotrebu”, rekao je Indexu Ostojić u svibnju prije dvije godine kada je bio šef parlamentarnog odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.