Dan otvorenih vrata zadarskih muzeja, relativno je nova, ukoliko se tako može kazati, ‘manifestacija’ u prigodi Dana Grada. U terminu između 10 i 17 sati, u inače uobičajenom redovitom radnom vremenu muzeja radnim danima, besplatan ‘upad’ iskoristila je i uobičajena brojka posjetitelja.
– Nešto je tijekom jutra bila slabija posjeta, ali se popravila u posljepodnevnim urama. Posjetitelja ipak ima, izbrojila sam ih oko 150, iako je nedjelja. Na žalost, ni drugim danima nije osobita gužva. Ljudi štede svaku kunu, a kao i obično, strada kultura, Mnogima je ulaznica skupa, koliko god njena cijena u stvari bila simbolična, kaže Morena Vlaho na ulazu Narodnog muzeja. Unutar Kneževe palače zainteresirani su mogli razgledati čak tri izložbe umjetnina. HDLU se predstavlja svojim slikama i skulpturama, tu je stalni povijesni postav i djela autora Hrvoja Šercera. Komadi kože i jedara u originalnim izvedbama prezentiraju se javnosti pod nazivom ‘Domaja Zadar- zagreb-Rab- Silba’.
– Iskoristila sam priliku i došla pogledati postav. Ljubitelj sam umjetnosti, no ne stigne se, a dan je kratak. Uvijek iskrnu neka preča posla. Bilo bi izvrsno kada bi sličnih prigoda bilo u više navrata, tvrdi Marijana Mustač.
U Arheološkom muzeju slična slika.
– Prosječan je broj posjetitelja kao i za radnog dana. Uglavnom su to domaći, no ima i stranaca. Razgledava se naš stalni postav, otkriva nam simpatična Donata Vukoša ljubazno i uz smiješak dočekujući i ispračajući ponaosob svakog gosta. Izložbenu tematiku kroz vremeplov muzeja prisutnima je približio muzejski kustos, prog. Miro Jurić, primajući čak i pljesak za iscrpna i stručna izlaganja.
– Predivno, imate prelijep grad, rekle su uglas Meksikanac Juan Pablo Almagera i Ukrajinka Irina Kruševa.
Muzej antičkog stakla ponudio je pristiglima aktualnu izložbu ‘Grad mrtvih- nekropola antičkog Zadra’. Postav prikazuje arheološka istraživanja u Ulici fra Ivana Zadranina. U sklopu radova na plinskoj distribucijskoj mreži grada Zadra na Bulevaru, provedeno je, naime, u 2012. godini zaštitno arheološko istraživanje, tijekom kojeg su pronađeni vrijedni ostaci pokojnika..U antičkom razdoblju na tom se dijelu protezao važan cestovni pravac – poveznica rimske kolonije lader i okolnog agera s pripadajućom cestovnom mrežom pa se arheološki nalazi većinom tiču načina ukopa u tadašnje doba.