Hidroavioni u Dalmaciju stižu 1. svibnja 2014. godine
Nakon punih 13 godina priprema i svladavanja brojnih birokratskih prepreka, u Dalmaciji će se uskoro uspješno realizirati jedna velika investicija i jedinstveni projekt. Riječ je o stvaranju mreže pristaništa za hidroavione u Dalmaciji i na otocima, čime će znatno bolje i kvalitetnije biti povezane sve važnije destinacije na Jadranu. Kompanija European Coastal Airlines (ECA) u svibnju iduće godine počinje s komercijalnim letovima s hidroavionima.
O tome smo razgovarali s direktorom marketinga tvrtke ECA Janom Albersom, njemačkim državljaninom koji je već nekoliko godina na privremenom radu u Splitu.
Naglasimo da je ECA tvrtka iza koje stoji njemački kapital, formalno osnovana u Hrvatskoj, sa sjedištem u Zagrebu, a glavni direktor je Klaus Dieter Martin koji je cijelog života u zrakoplovstvu i sam je pilot sa 17 tisuća sati leta i licencom za let na najvećim avionima tipa Boeing i Airbus.
U projekt će se u prve dvije godine uložiti ukupno 300 milijuna kuna, a u planu je otvaranje 400 novih radnih mjesta. Već prošle godine je investirano 30 milijuna kuna uglavnom njemačkog kapitala.
Komercijalni letovi počinju 1. svibnja 2014. godine i za sada je dogovoreno sedam lokacija za pristaništa hidroaviona. To su Divulje kraj Splita, Split, Hvar, Vis, Lastovo, Korčula i Dubrovnik. Cijena pojedinog leta bit će od 190 do 290 kuna, a najdulji let od Splita do Korčule trajat će samo 25 minuta.
Terminali, redom smješteni na atraktivnim lokacijama, bit će zanimljivi i kao uređeni ugostiteljski prostori s čitavim nizom mogućnosti. Cijena gradnje jednog terminala koji je zamišljen kao ponton, jest oko osam milijuna kuna.
Glavno pristanište i početna pozicija za većinu letova bit će Gradska luka Split u kojoj će biti izgrađen terminal i pristanište za hidroavione.
‘Za ovaj projekt trebalo je mnogo priprema. Ne biste vjerovali kakve smo sve birokratke prepreke savladali, a bilo je gotovo i duhovitih situacija. Primjerice, na nekim lokacijama zapravo se i nije precizno znalo tko je odgovoran za pojedinu luku ili pristanište – grad, županija ili država. U tom procesu i postupku za ishođenje koncesije, mi smo zapravo to odgonetnuli’, rekao je Albers.
Najvažnije pristanište u splitskoj luci, koja je glavni tranzitni centar na istočnoj obali Jadrana, bit će na Matejuški, odmah do ribarske lučice. Na toj lokaciji u prvoj fazi će se sagraditi manje pristanište sa svom potrebnom infrastrukturom.
Druga i posebno važna lokacija je u Divuljama kraj Trogira i tamo će tvrtka ECA izgraditi bazu za održavanje. Baza će biti i centar edukacije i uvođenja nove tehnologije uz podršku švicarske tvrtke RUAG.
Važnost razvoja te baze jest i u budući ambicioznim planovima tvrtke koja planira u drugoj fazi, osim u Hrvatskoj, širenje i u Grčkoj i Italiji. Albers navodi da je u Divuljama i pristanište Resnik, druga važna točka za transfer putnika direktno sa splitskog aerodroma na otoke.
Distanca od pristanišne zgrade na aerodromu do pristaništa za hidroavione jest pola kilometra i na raspolaganju putnicima bit će i minibus kompanije ECA.
‘Nova radna mjesta, među kojima će na odgovarajućim pozicijama biti zaposleni i invalidi, jedna su od prednosti projekta koji bi trebao usporiti trend depopulacije i iseljavanja s otoka. Bolja povezanost otoka s kopnom jedini je način potvrde jadranske orijentacije vaše zemlje’, kazao je Albers.
Pristanište u Dubrovniku bit će u luci Gruž. Tvrtka za sada ima dva hidroaviona, a završetkom procesa ishođenja svih mogućih dozvola i dokumentacije, išlo bi se u nabavku još najmanje pet hidroaviona DeHavilland Twin Otter DHC-6. Kapacitet im je 19 sjedišta, a mogu osim na vodenu površinu, slijetati i na pistu. Tvrtka već za 2015. godinu planira širenje na Šibenik, Zadar, Mali Lošinj, Pulu i Anconu.
Posebnu težinu ima činjenica da projekt neće imati sezonski karakter i ECA će održavati linije tijekom cijele godine.
‘Još nedavno nam je izgledalo da smo daleko od cilja, ali sada kada možemo reći da imamo veliku podršku, primjerice, kapetana Matošića te splitskog i hvarskog gradonačelnika, priprema projekta ulazi u završnu fazu’, zaključio je Albers.