Kaže se da trebamo doručkovati kao kraljevi jer je to prvi obrok i najvažniji u danu. No, ako pojedemo previše, višak će otići u masno tkivo, a ako ne pojedemo dovoljno i kvalitetno, brzo ćemo biti umorni i bezvoljni. Tajna je u cjelovitim proteinima i složenim ugljikohidratima.
Postoje mnogobrojni savjeti oko važnosti doručkovanja, no često ostajemo zbunjeni radi li se o tome da je važno da nešto pojedemo pa makar i s nogu ili se trebamo ustajati 30 minuta ranije kako bismo pripremili pečena jaja i slaninu? Velika se važnost stavlja na složene ugljikohidrate poput kruha od cjelovitih žitarica i zobenu kašu, no ne treba niti s njima pretjerivati. Moguće je da se glad i neraspoloženje jave puno prije ručka. Iako smo jeli zdravo, nismo jeli dovoljno da imamo potrebnu energiju za sve čime se bavimo od doručka do ručka.
Složeni ugljikohidrati i cjeloviti proteini
Složeni ugljikohidrati i cjeloviti proteini se razgrađuju postepeno te polako otpuštaju potrebnu glukozu u krvotok i hrane naš organizam željenom energijom. N taj način nam jedan obrok omogućuje dovoljno energije kroz duži period koja je ravnomjerna, nemamo nagli uzlet i onda pad, umor i glad. Ne moramo se zbog toga ustajati 30 minuta ranije, već možemo prilagoditi svoje navike prehrane. Primjerice, hrana ne mora biti lijepo servirana, već možemo pečeno jaje uz kruh od cjelovitih žitarica pojesti iz tave. Također, možemo kombinirati namirnice kako nama odgovara, a ne prema nekim uobičajenim pravilima. Možemo jesti isti doručak svaki dan, a za ručak i večeru imati raznolike obroke. Evo nekoliko prijedloga cjelovitih proteina: meso, jaja, riba, tofu, mlijeko, sir.
Što ako nam se ne jede u jutro?
Ima ljudi koji u jutro ne mogu otvoriti usta, teško se razbuđuju te popiju šalicu kave kao doručak koja im kasnije samo zatvara apetit, a šećer iz kave se brzo razgrađuje i traži još šećera. Tada je važno ipak pojesti barem malo, a onda doručkovati kasnije tokom dopodneva. To može biti pola jabuke i 2 brazilska oraščića što predstavlja ugljikohidrate i proteine o kojima smo pričali. Bolje je jesti manje i češće jer kada se naše stanice odjednom napune s mnogo glukoze, ne mogu raditi efikasno te višak šalju u zalihe.
Hrana i raspoloženje
Ako su nam djeca oko podneva bezvoljna i nervozna, nećemo se pitati što im se dogodilo da su takva. Znat ćemo odmah da su gladni i da im je potrebno energije da nastave normalno funkcionirati i dobro se osjećati. Isto je i s nama odraslima. Ono što jedemo ima veliki učinak na naše raspoloženje. Previše ugljikohidrata, šećera i kofeina nas dovodi u stanje da smo puni adrenalina, a kofein nas stavlja u stanje stresa te to mijenja naše raspoloženje i ponašanje u trenutku konzumacije, ali i kasnije. Kad potrošimo te brze i prazne kalorije, imamo veliku potrebu za još kofeina, šećera i ugljikohidrata.
Doručak prilagođen aktivnostima
Važno je doručak prilagoditi aktivnostima koje slijede nakon. Ako idemo u teretanu ili na neki drugi oblik rekreacije i vježbanja, nije dobro ići praznog želuca. Tijelo neće odmah uzimati energiju iz naših masnih zaliha, već će prvo za energiju koristiti glikogen koji je spremljen u našem organizmu pa onda adrenalin kao energiju i tek na kraju masne zalihe, a za to je potrebno jako puno vježbanja. Bolje je pojesti jabuku ili bananu prije aktivnosti, a nakon nje imati drugi doručak. Ako nas očekuje stresan dan u vidu velikog sastanka, stresnog obiteljskog okupljanja ili roka na poslu, iznimno je važno imati dobar doručak kako smo ranije naveli. Tijelu je potrebna glukoza kako bi funkcioniralo. Ako je nema iz hrane, tijelo se oslanja na adrenalin kao izvor energije. No, takvo gorivo se brzo potroši, a moguće je da ćemo u početku imati osjećaj da smo histerični i ne možemo se kontrolirati. U takvim stresnim situacijama važno je i da uzmemo dovoljno vitamina B, C te magnezija kako bi nam mozak dobro funkcionirao. Možete za magnezij uzeti brazilske oraščiće, za vitamin C kivi i naranče, a za vitamine B skupine pojačane žitarice.