Djelo teško četiri kilograma: Baština zadarskog sporta

Netko se u mirovinu odlazi odmoriti, a netko pak da, na neki drugi i slobodniji način, nastavi- raditi. Baš poput Drage Marića i Romana Meštrovića, uz Bernarda Kotlara, koautora izuzetno vrijednog, poneki će dobri poznavatelji materije reći i ‘neprocijenjivog’, tiskovnog izdanja koje bi ‘svjetlo dana’ trebalo ‘ugledati’ idućeg tjedna.

Da. Radi se o knjizi pod nazivom ‘Baština zadarskog sporta’ na koju sam iznimno ponosan. Ideja da napravim djelo, koje će na neki način biti kapitalan presjek sportskog života u Zadru, traje jako dugo, godinama. I mogu kazati, da budem malo i neskroman, u pitanju je moja ideja, moja životna želja nastala nakon desetljeća pisanja o zadarskom sportu i sportašima. Pišući niz knjiga i brošura o tim temama, smatrao sam da bi to napokon trebalo objediniti u jednu knjigu, neku vrstu enkciklopedijskog izdanja, otkriva nam Drago Marić, za one izvan Zadra, jer u Zadru nema tko ne pozna vrsnog novinara i publicista, dugogodišnji povjesničar sporta ‘Donatova metropolisa’ i dalmatinski bard sportskog novinarstva.

[pullquote align=”right”]MARIĆ
Ideja da napravim djelo, koje će na neki način biti kapitalan presjek sportskog života u Zadru, traje jako dugo, godinama[/pullquote]U novu knjigu krenulo se s temeljnom nakanom da se mladim generacijama u nasljedstvo ostavi nešto po čemu bi one mogle sutra znati što se to veliko u zadarskom sportu događalo u ranijim epohama.

Bilo je toliko toga. I prava šteta bi bila da to ostane ne zabilježeno, ili čak ode u zaborav. Razmišljao sam i došao na kapitalnu ideju za ovu knjigu, jer bez toga ta knjiga ne bi bila takva, da tu uključim kolegu i prijatelja, prof. Romana Meštorovića. Dakle, da u projekt uključim istaknutoga povjesničara, i inače Zadra, a koji se posljednjih godina posebno, malo i pod mojim utjecajem, naročito posvetio povijesti sporta, kaže nam Marić napominjući kako je Meštrović istražio i obradio prve tragove rekreacije i rekreativnih aktivnosti Zadrana, od antičkog doba i rimskih kupki do danas, dok se on posvetio klasičnom sportu i sportskim zbivanjima.

Knjigu pod ‘kapom’ Sportske zajednice Grada Zadra, napose je pohvalio i udjelio joj time veliko priznanje, pa i kao uvodničar, prvi čovjek hrvatskog sporta i predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora, Zlatko Mateša.

Rekao je da takvu knjigu nitko nema u Hrvatskoj, ni Zagreb, ni Split, nitko do sada. Mi smo opet prvi, kao što smo bili prvi u košarci, u šahu, i tridesetak sportova i oblika rekreacije kod nas. Tu su u stvari dvije knjige u jednoj, ali zašto je bitna ta sinteza? Mislim kako je nemoguće i nema toga čovjeka u svijetu koji može precizno odijeliti gdje točno prestaje rekreaciija, a gdje postaje sport, jer se to konstantno isprepleće stoljećima, naglašava Drago Marić dodajući da se njegov i kolegin dio ‘krasno nadopunjavaju’ upravo iz toga razloga.

[pullquote align=”left”]HOO
Knjigu pod ‘kapom’ Sportske zajednice Grada Zadra, napose je pohvalio i udjelio joj time veliko priznanje, pa i kao uvodničar, prvi čovjek hrvatskog sporta i predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora, Zlatko Mateša[/pullquote]Povijesno gledano, veoma je teško, pače i nemoguće, utvrditi što je tu kod naših predaka bila profesionalna aktivnost i vježba za stjecanje profesionalnih vještina, a što sport, sportska rekreacija, kultna ili neka druga svečanost. Posve je sigurno, da su se ove čovjekove aktivnosti kod naših starih međusobno isprepletale i uvjetovale, napisao je jednom Marić, najavljujući možda i time prije koju godinu nastanak respektabilna djela.

Ukoliko tražimo neki iskonski cilj našeg rada na knjizi, onda mogu slobodno kazati kako nam je jednom i drugom bio da uveličamo naš grad, najljepši grad na svijetu, da mu zahvalimo što živimo u njemu i na svemu što nam je dao u našim životima. To je i način da se odužimo našem gradu, kojemu da živimo i pet života ne možemo vratiti ono što je on dao nama, ističe Drago Marić, ne bez ponosa.

U tehničkom smislu pisci tekstova i koautori su upravo Marić i Meštrović, a sve je to, na jednoj visokoj akademskoj razini tehnički uobličio, knjizi dao dušu i akademsku patimu – Bernard Kotlar.

Bez lažne skromnosti, knjiga zaista ima veliku težinu i koliko god je tu možda malo i subjektivan osjećaj, moram kazati da su svi koji su s knjigama na ‘ti’ i koji su je pogledali, rekli da takvu knjigu nisu vidjeli nikada. Mi jedva čekamo promociju i uistinu smo sretni da naši Zadrani i ostali mogu tu knjigu konačno dobiti, zaključio je Marić.

[pullquote align=”right”]PATINA
Pisci tekstova su Drago Marić i Romano Meštrović, a knjizi je napose dao dušu- Bernard Kotlar[/pullquote]Dodatna vrijednost i zanimljivost knjige je i to što su dva istaknuta akademska građanina, doktori i profesori znanosti, pristali bez kune naplate truda, znači ‘gratis’, biti recezenti djela. To su dr. prof. Pavuša Vežić i prof. dr. Vlatko Jadrešić, koji su knjizi dali i završni ‘pečat’.

‘Baština zadarskog sporta’ izlazi u hrvatsko- engleskoj verziji, na 620 grafički ljepo opremljenih stranica. U knjizi se nalazi čak 550 kolor i crno-bijelih fotografija, među kojima neke nikada nisu bile objavljene, da ne govorimo o djelovima teksta, Drage Marića i Romana Meštrovića.

Ipak bih istakao Dragu kao nositelja projekta, Baš on je napravio onaj najvažniji i lavovski dio posla, iskazao je poštovanje i zahvalnost kolegi, na što ni Marić, naravno, nije profesoru povijesti i filozofije, nekadašnjem aktivnom atletičaru, ostao ‘dužan’.

To je Romanovo životno djelo i osobno držim, njegova doktorska disertacija.

Nakon pune četiri godine ‘borbe’, knjiga će publici biti predstavljena u utorak, 3. prosinca, u 18 sati, u Kazalištu lutaka.

Tiskana je, inače, u 700 primjeaka, a teška je – 4 kilograma.

E, da, za kraj- znate li da su u Zadru prije 600 godina trčali uličnu utrku, vjerojatno prvu na ovim našim prostorima?…

Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...