U nedavnom istraživanju otkriveno je da će oni kojima je doručak najveći obrok u danu lakše smršavjeti i smanjiti obujam struka od onih kojima je najvažniji obrok večera. Konzumiranje pravih namirnica u pogrešno vrijeme može ne samo usporiti proces mršavljenja, nego i biti štetno, jer može dovesti do povećanja rizika od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, visokog krvnog pritiska i povišenog kolesterola.
Bez obzira na to želimo li smršavjeti ili ostati zdravi, važno je ono što jedemo. Pravi nutrijenti neće samo utjecati na smanjenje obujma struka, nego će i pružiti energiju, poboljšati raspoloženje i otjerati bolesti. No istraživači sa Sveučilišta u Tel Avivu otkrili su da nije bitno samo ono što jedemo, već i – kada jedemo, piše časopis Obesity.
‘Na metabolizam utječe cirakadijalni ritam tijela – biološki proces kroz koji tijelo prolazi u razdoblju od 24 sata pa tako vrijeme u koje jedemo ima velik utjecaj na način na koje tijelo obrađuje hranu’, ističe prof. Daniela Jakubowicz s Medicinskog fakulteta Sackler (Sackler Faculty of Medicine) Sveučilišta u Tel Avivu i Odjela za dijabetes Medicinskog centra Wolfson (Wolfson Medical Center). U nedavnom istraživanju otkrila je da će oni kojima je doručak najveći obrok u danu lakše smršavjeti i smanjiti obujam struka od onih kojima je najvažniji obrok večera.
A pogodnosti od obilna doručka umjesto obilne večere sežu mnogo dalje od kilograma i centimetara. Kod sudionika istraživanja koji su obilno doručkovali, a doručak im je uključivao i slasticu, poput malo čokolade ili keksa, zamijećene su i niže razine inzulina, glukoze i triglicerida tijekom dana, što je utjecalo i na smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, visokog krvnog tlaka i povišenog kolesterola. Ovi rezultati, objavljeni u časopisu Obesity, pokazuju da pravilan odabir vremena za obrok može značajno doprinijeti smanjenju pretilosti i promicanju zdravijih životnih stilova.
Značajna razlika
Da bi odredili kako termin obroka utječe na gubitak tjelesne težine i zdravlje, prof. Jakubowicz i njezini suradnici proveli su istraživanje koje je uključivalo 93 pretile žene nasumično podijeljene u dvije skupine. Tijekom 12 tjedana, ispitanice u objema skupinama pridržavale su se prehrane od ukupno 1.400 kalorija dnevno, s umjerenim unosom ugljikohidrata i masti. U prvoj su skupini ispitanice za doručak unosile 700, za ručak 500 i za večeru 200 kalorija, a u drugoj skupini doručak je sadržavao 200, ručak 500 i večera 700 kalorija. Doručak i večera od 700 kalorija obuhvaćali su iste namirnice.