Državni stručni skup odgojitelja, učitelja i stručnih suradnika edukacijskih rehabilitatora započeo je jučer u hotelu Kolovare u Zadru, a traje do sutra, 25. listopada 2013. godine. Voditelj skupa je Luči Lončar, dipl. defektolog iz AZOO-a. Tema ovogodišnjeg stručnog skupa je Profesionalni izazovi – kreativnost i nove strategije. Sudionici skupa kroz stručna predavanja i radionice ojačavaju kompetencije za nošenje s osobnim i profesionalnim izazovima, upoznaju nove alate i strategije s ciljem jačanja osobnih i profesionalnih kompetencija. Također uče kako prepoznati važnost timskog rada u postupku integracije i rehabilitacije djece s teškoćama te kako prepoznati vrijednosti art-terapije i njezina utjecaja na konačne ishode rehabilitacijskih postupaka: utjecaj glazbene terapije na razvoj društvenih, motoričkih i komunikacijskih vještina, korištenje likovne terapije kao sredstva komunikacije u skupini i prevladavanje nepoželjnih oblika ponašanja, utjecaj postupaka senzorne integracije na primanje osjetnih podražaja i utjecaj bajki na mentalno zdravlje djece. Stručna predavanja i radionice započinju u 9 sati, a traju tijekom cijelog dana. Ovo je prvi državni stručni skup ove vrste nakon punih pet godina na kojemu se okupilo 250 stručnjaka iz cijele Hrvatske.
Jedno od zanimljivijih predavanja održao je riječki stručnjak Robert Ciperman, viši savjetnik, na temu, Analiza slučajeva – prigovori roditelja učenika s teškoćama u razvoju:
– Najviše prigovora imamo iz Zagrebačke županije što je s obzirom na broj stanovnika nekako i logično. Iz Zadarske županije nismo u posljednje četiri godine imali niti jedan prigovor možda iz razloga jer su stručnjaci dobri ili se ljudi u ovoj sredini još uvijek ustručavaju ukazati na probleme u odnosu institucija, odnosno njihovih djelatnika prema djeci s poteškoćama u razvoju, odnosno njihovim obiteljima. Vrijeme će pokazati što je od toga glavni razlog. Najviše prigovora je vezano uz djecu s teškoćama koja su u inkluziji u standardnim školama te još uvijek nedovoljno prilagođenim uvjetima rada s takvom djecom. Osim toga najviše prigovora imamo i od strane roditelja djece s autizmom za koje još nije adekvatno riješena zdravstvena i socijalna skrb, stoga se nadamo da ćemo našim predavanjima i zahtjevima Vladi, odnosno njihovim resorima ukazati na najveće probleme te na njihovo adekvatno rješavanje, zaključio je Ciperman.
Ivana Masar, zadarska defektologinja, odnosno edukacijski rehabilitator istaknula je kako su brojne radionice i predavanja u sklopu programa ovoga skupa jako važne za stručno usavršavanje stručnog kadra kojemu je posao rad s djecom s teškoćama.
– Zadovoljna sam s ovako velikim odazivom kolega na ovaj skup jer smatram da svi mi u svom radu težimo cjeloživotnom usavršavanju u radu s djecom s poteškoćama te njihovim obiteljima, odnosno svima njima kojima mi s našim znanjem možemo pomoći. Naime, u Zadru nekoliko osnovnih škola ima posebne odjele koje pohađaju djeca s teškoćama, dok druge imaju samo zaposlenog edukacijskog rehabilitatora, odnosno defektologa. Smatram da je dosta toga u Zadru kvalitetno riješeno, ali se uvijek može više i bolje. Ova predavanja i radionice ukazuju na važnost timskog rada u postupku integracije i rehabilitacije djece s teškoćama te kako prepoznati vrijednosti art-terapije i njezina utjecaja na konačne ishode rehabilitacijskih postupaka. Naučili smo kako su art terapija i sorfologija suvremeni komplementarni pristupi u prevenciji mentalnog i fizičkog zdravlja. Naime, ovih dana shvaćamo važnost integrativnog i ekspresivnog pristupa u radu s djecom, mladima i odraslima, važnost glazbe, poezije, predmeta i materijala u scenskom izrazu te mrlji kao poticaju za crtež i sl. , kazala je Masar.