Ministar financija Slavko Linić očekuje teške pregovore s Bruxellesom oko smanjenja hrvatskog proračunskog deficita ispod tri posto. U slučaju da se europskim birokratima ne svidi plan smanjenja proračunskog manjka, Vlada će biti primorana ići u snažnije rezove.
Podsjetimo kako će zbog nesređenih javnih financija Hrvatska ući u proceduru prekomjernog deficita. Bruxelles od svih svojih članica traži da proračunski manjak nije veći od tri posto BDP-a i javni dug ne premašuje 60 posto BDP-a. Hrvatska će pokušati u naredne tri godine zadovoljiti te kriterije.
U idućoj godini naglasak će biti na reformama u zdravstvu, socijalnoj skrbi, mirovinskom osiguranju, obrazovanju i sustavu plaća u državnim i javnim službama, rekao je Linić na današnjem poslovnom skupu u organizacije Hrvatskih izvoznika.
Istaknuo je kako jedino gospodarskim rastom, temeljenim na investicijama i izvozu, Hrvatska može riješiti problem deficita i javnog duga. Zbog toga će Vlada učiniti sve da ne dira poticajne mjere koje je dosad donijela kako bi pomogla poduzetnicima.
Značajnije su smanjenje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje, oslobađanje od plaćanje poreza na dobit ako se ona reinvestira i smanjenje stope PDV-a za ugostitelje.
‘Koliko ih god kritizirali, one su dobre za poduzetništvo i izvozni sektor. Ako počnemo odustajati od tih mjera da bismo povećali proračunske prihode, kratkoročno ćemo smanjiti deficit, ali što će tad biti s gospodarskim rastom’, upitao se Linić.
Poručio je okupljenim poduzetnicima kako više nema prostora za smanjenje cijene rada i poreznog opterećenja.
Još jednom se požalio na velike otpore u društvu prema bilo kakvim reformama te je najavio kako će iduće godine nanovo otvoriti priču o porezu na nekretnine, jer i to vidi kao borbu za konkurentnost i gospodarski rast.
Na novinarski upit kako komentira pad Hrvatske u izvješću Svjetske banke Doing Business, Linić je odgovorio da kad se gleda samo njegov resor, Hrvatska dobro stoji.
‘Po poreznoj politici, naplati, urednosti na tržištu mi smo visoko iznad našeg ranga i krećemo se od 30 do 40 mjesta. Što znači da porezna uprava i carina čine sve da kriteriji po kojim nas ocjenjuju budu što bolji. Za iduće izvješće nastojat ćemo biti ispod 30 mjesta. Očito je kako u nekim drugim dijelovima, a to je brzina investicija i izdavanje dozvola još trebamo nešto učiniti’, rekao je Linić.
Kao primjer naše sporosti istaknuo je donošenje Zakona o strateškim investicijama.
‘Donosimo ga već devet mjeseci i to se odmah ocjenjuje. Otpor je ogroman jer se lokalna zajednica boji da će biti izbačena iz sustava planiranja. Moramo shvatiti da ako imamo previše onih koji odlučuju, usporavamo proces. Kod Doing Businessa broje se sati i dani’, istaknuo je Linić.