U gradu Zadru godišnje se potroši čak 105 kilograma marihuane, 22 kilograma heroina, 8,2 kilograma amfetamina, 6 kilograma kokaina, te 0,4 kilograma MDMA-a, utvrđeno je analizom urinarnih biomarkera droga u otpadnoj vodi grada Zadra, prvim takvim istraživanjem provedenim u Hrvatskoj.
Istraživanje je prezentirano u utorak u hotelu Pinija u Petrčanima pokraj Zadra gdje se do 23. listopada održava konferencija o dosadašnjem razvoju i budućoj perspektivi Nacionalnog informacijskog sustava za droge u Republici Hrvatskoj koju je uz tehničku podršku TAIEX jedinice Europske komisije organizirao Ured za suzbijanje zlouporabe droga u suradnji sa Europskim centrom za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA).
Istraživanje na sveukupno provedeno u razdoblju izvan i za vrijeme turističke sezone 2013. godine pri čemu su kompozitni uzorci neobrađene otpadne vode prikupljani na ulazu u Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Zadar-Centar.
– Treći po veličini priobalni grad i peti po veličini u Hrvatskoj, Zadar je ujedno centar sa najvećom stopom liječenih ovisnika u zemlji. Vrlo je atraktivan, pa za vrijeme sezone privuče velik broj turista. Upravo stoga je bio idealan za ovakvu istraživanje.
Primjenom inovativnog pristupa, koji se zasniva na analizi komunalnih otpadnih voda, po prvi put je istražen utjecaj turističke sezone na potrošnju odabranih tipova ilegalnih droga u našem priobalju – kazala je dr. sc. Senka Terzić pod čijim je vodstvom istraživanje načinjeno u Laboratoriju za analitiku i biogeokemiju organskih spojeva Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu, Projekt je proveden uz sufinanciranje putem Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske.
– Uzeli smo po 16 uzoraka u predsezoni i 16 u turističkoj sezoni. Uzorci su zamrznuti i transportirani na institut gdje su analizirani. Analiza urinarnih biomarkera droga u otpadnoj vodi grada Zadra ukazala je na značajno povišenje stopa potrošnje nekih tipova droga tijekom turističke sezone – pojasnila je dr. Terzić.
Tijekom turističke sezone određene su vrlo slične stope potrošnje heroina i amfetamina u Zadru i Zagrebu, dok je stopa potrošnje MDMA-a bila značajno viša u Zadru.
Statistička analiza rezultata potvrdila je i da se tijekom turističke sezone izlučuju značajno veće količine biomarkera stimulirajućih droga kokaina, amfetamina, MDMA i heroina.
– Izvan turističke sezone prosječna stopa izlučivanja droga niža je u Zadru nego u Zagrebu, dok za vrijeme turističke sezone potrošnja raste u Zadru, osobito kokaina i marihuane. Kanabis doslovno ”ispada” iz grafičkog prikaza – kazala je dr. Terzić.
Pojasnila je kako za razliku od podataka dobivenih anketama, koji podliježu subjektivnosti ispitanika, mjerenja u otpadnim vodama predstavljaju objektivna, izravno usporediva kemijska mjerenja.
Drži da bi pokretanje redovitog praćenja koncentracija droga u otpadnim vodama na nacionalnoj razini imalo izuzetnu važnost za pravodobno uočavanje eventualnih promjena u trendovima zloporabe droga u realnom vremenu. Wolfgang Gotz, direktor EMCDDA kazao je kako najveće izazove državama članicama EU i dalje predstavlja zlouporaba stimulansa, pojava novih droga, te činjenica kako dio problematičnih korisnika droga nije obuhvaćen sustavom tretmana.
– Najpopularniji stimulansi u sjevernoj Europi su amfetamini, dok je u južnoj popularniji kokain. U Češkoj i Slovačkoj najviše se koriste metamfetamini u obliku kristala koji se puše. Problem novih psihoaktivnih droga je u sve većem porastu. Od 2005. godine imamo više od 300 novih kemikalija, a do jutros ih imamo još 53. Ovakve epidemijske studije poput zadarske jako su važne jer je njima lako odrediti koja je droga u porastu. U Americi su takve analize vrlo popularne, kazao je Gotz.
Dodao je kako uporaba droga predstavlja jedan od glavnih uzroka smrtnosti među mladima u Europi i to izravno putem predoziranja i posredno preko bolesti povezanih s drogom, nesrećama, nasiljem i samoubojstvima. EMCDDA procjenjuje da se najmanje 1.2 milijuna Eropljana liječilo od ilegalne uporabe droga u 2011. godini, zaključio je Gotz.
Porast konzumiranja marihuane, kokaina i LSD-a
Prema riječima ravnatelja Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Željka Petkovića u Hrvatskoj je tijekom 2012. godine nastavljen trend smanjene dostupnosti heroina na domaćem tržištu droga, a porast marihuane, kokaina I LSD-a. Vezano uz krijumčarenje droga, najveći izazov i dalje predstavlja ilegalna trgovina heroinom tzv. Balkanskom rutom, te kokain koji u našu zemlju najčešće ulazi preko morskih luka, a posebno zabrinjava uključenost hrvatskih građana u organiziranje krijumčarenja kokaina namijenjenog europskom tržištu.
U 2012. godini ukupno je ostvareno 6.381 zapljena svih vrsta droga čime je nastavljen trend rasta ukupnog broja zapljena droga započet 2009. godine. Ovogodišnji broj zapljena droga 0,6 posto je veći nego u 2011. godine
Porast zapljena biljnog kanabisa i ecstasyja
U količinama zaplijenjene droge primjećuje se povećanje marihuane, kokaina i LSD-a , dok su zapljene količine ostalih vrsta droge ispod razine prošlogodišnjih. U prvih sedam mjeseci 2013. ostvareno je 3.382 zapljena što u odnosu na isto razdoblje prošle godine, predstavlja smanjenje od 12 posto. Broja zapljena prema vrsti droge pokazuje pad zapljena kokaina, amfetamina, LSD-a i smole kanabisa, te porast zapljena biljnog kanabisa i ecstasyja. Zaustavio se silazni trend broja zapljena heroina.