Imate kuću veličine 80 kvadrata. Investirajte 150 tisuća kuna u solarnu elektranu na krovu, vratit ćete prodajom proizvedene struje investiciju za 7 godina, a onda idućih sedam godina zaraditi – još 150 tisuća kuna! Na ruku vam ide i Direktiva Europske unije koju je preuzela i Hrvatska – do 2020. godine potrebno je smanjiti 20 posto stakleničkih plinova, smanjiti potrošnju, odnosno povećati energetsku učinkovitost za 20 posto, te implementirati 20 obnovljivih izvora energije (OIE) u ukupnoj neposrednoj potrošnji. Do te iste 2020. godine u Europskoj uniji treba podignuti OIE s 8,5 posto na 20 posto, od čega 12 posto udjela mora biti od sunčane energije preko fotonaponskih solarnih elektrana.
Obnovljivi izvori
U Hrvatskoj, zemlji koja obiluje sunčanim satima, pogotovo priobalno područje, ovoga trenutka od 14 posto potrošene energije koja nastaje iz OIE, većinu čine velike hidroelektrane izgrađene u prošlosti, dok je udio iz drugih obnovljivih izvora energije manji od – 2 posto, a udio iskorištene solarne energije računa se u promilima i iznosi 0,001 posto.
Uglavnom, jako smo daleko od preuzete obveze 20 posto OIE do 2020. godine, a uza sve to Hrvatska uvozi veliku količinu relativno skupe električne energije iako bi je mogla nadomjestiti proizvodnjom iz – solarnih fotonaponskih elektrana. Ipak, plan o isplativoj investiciji i zaradi zapeo je kod nas u birokratske prepreke pri ulaganju u solarne elektrane. Na to je u Zadru na 6. danima inženjera elektrotehnike upozorio dipl. ing. el. Darko Angebrandt.
On je istaknuo kako je za svaku pohvalu bilo donošenje novoga pravilnika o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije za fotonaponske elektrane koji je proceduru ubrzao na prihvatljivih 60 dana, a i prihvatljiva poticajna cijena koja je osiguravala povrat investicije za 6 do 7 godina.
Sve su to bili razlozi velikog interesa građana i poduzetnika da ulože vlastita sredstva i štednju u tehnologiju koja je isplativa i državi dugoročno značajna. Pokrenut je niz procesa od projektiranja do izvođenja, mjerenja i ispitivanja te puštanja u pogon solarnih elektrana pa se značajan broj tvrtki okupio oko tog energetskog koncepta.
Stagnacija koncepta
– Nažalost, već početkom ove godine, taj je novi energetski koncept Vlade doživio značajnu stagnaciju i stotine tvrtki ostale su bez posla nakon službenog priopćenja HROTE (Hrvatski operator tržišta energije) da se propisana kvota za integrirane solarne elektrane na krovovima od 15 MW za 2013. godinu potrošila prije negoli je godina i započela.
Cijela godišnja kvota potrošena je za manje od 30 dana! Investitori su zbunjeni, ne znaju da li nastaviti s projektiranjem i svi su u stanju iščekivanja što će donijeti novi Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz OIE koji bi trebao izaći 31. listopada, a propisat će poticajnu cijenu i dozvoljene kvote za 2014. godinu – kaže Angebrandt i nastavlja:
– Kako je trenutačno u HROTE više od 500 zahtjeva s više od 30 MW nepotpisanih ugovora, ako Vlada i Ministarstvo gospodarstva ne donesu značajniji zaokret u definiranju kvota, i one za iduću godinu planut će u nekoliko dana.
Proces izgradnje solarnih elektrana i dalje će stagnirati, izostat će otvaranje novih radnih mjesta. Bilo bi dobro da Ministarstvo gospodarstva razmisli ili o ukidanju kvota za solarne elektrane snage do 30 kW ili da ispunjenje kvota kontrolira prema realiziranim i puštenim elektranama u pogon, a ne prema podnesenim zahtjevima, što otvara prostor špekulantima. Hrvatska komora inženjera elektrotehnike apelira na državu da se u svojim administrativnim aktima opredijeli želi li poticati takvu proizvodnju i u okviru nje otvarati nova radna mjesta ili ne – ističe Angebrandt.