Gradnju autocesta u Hrvatskoj trebalo je zaustaviti 2008. godine kada je dostignut maksimalni dopušteni iznos investiranja od oko 29 milijardi kuna, izvijestio je početkom 2012. Nadzorni odbor HAC-a njegov tadašnji predsjednik Stanko Kovač, piše Jutarnji list.
Kako je od tih 29 milijardi kuna čak 21,3 milijarde trebalo namaknuti kreditima, izračunato je kako HAC iz svojih prihoda može vraćati anuitete kredita. No, HDZ-ova Vlada, nakon pobjede na izborima 2003., u potpunosti odbacuje taj model financiranja i odlučuje po svaku cijenu nastaviti gradnju autocesta jer zapravo nema nikakav drugi razvojni projekt. Donose se odluke o gradnji autoceste prema Pločama, Osijeku, Podravskom ipsilonu i prema Sisku.
Ti projekti zapravo nemaju nikakve prometne opravdanosti, što je danas itekako vidljivo, a financijski plan gradnje zasnivao se na kreditnim zaduženjima za koje nitko nije pitao kako će se to vraćati. U potpunosti je srušen model financiranja gradnje koji je utvrdio da će autoceste financirati vozači kroz cestarinu i naknadu iz benzina te je teret prebačen na sve građane, piše Jutarnji list.
Eksplozija kredita krenula je već u prosincu 2008. kada je podignut kredit kod Zagrebačke banke na 70 milijuna eura. U trenutku kada gospodarska kriza uvelike trese Europu, u HAC-u započinje trend podizanja kratkoročnih kredita s rokom otplate od pet godina. U razdoblju od samo godinu i pol dana podignuto je sedam kratkoročnih kredita s takvim rokom otplate.