Gospodarska je klima u listopadu dodatno poboljšana i u eurozoni i u Europskoj uniji, uključujući Hrvatsku, pokazali su najnoviji pokazatelji Europske komisije.
Indeks gospodarske klime (ESI) za 17-eročlanu eurozonu, koji izrađuje Europska komisija, u listopadu je tako uvećan za 0,9 bodova, na 97,8 bodova. U 28-eročlanoj Uniji uvećan je za 1,1 bod, na 101,8 bodova.
Premda je eurozona u drugom tromjesečju izašla iz rekordne 18-mjesečne recesije, zabilježivši snažniji od očekivanog rast od 0,3 posto, najnoviji gospodarski podaci sugeriraju da je rast u međuvremenu možda izgubio na snazi.
U Komisiji tumače kako sličan trend očituje i njezin indeks gospodarske klime. Iako je nastavljen uzlazni trend toga indeksa od svibnja, tempo poboljšanja povjerenja usporen je u usporedbi s prijašnjim mjesecima a smanjen je i broj sektora njime zahvaćen, kaže se u priopćenju EK.
Prema jačanju gospodarske klime u eurozoni prednjači sektor industrije, a slijede potrošači, čije je povjerenje također ojačalo, premda u nešto manjoj mjeri. S druge strane, sektori usluga, maloprodaje i graditeljstva redom su očitovali pogoršanje ozračja.
Među pet najvećih gospodarstava eurozone, klima je najviše poboljšana u Nizozemskoj, čiji je ESI poskočio 3,3 boda. Slijedi Francuska s rastom odgovarajućeg indeksa za 2,6 bodova i Njemačka, gdje je uvećan za 0,8 bodova. U Španjolskoj i Italiji zabilježeno je pak pogoršanje klime, uz pad indeksa za 2,2 odnosno dva boda.
U Hrvatskoj je indeks ekonomske klime u listopadu uvećan za 8,4 boda, na 110,8 bodova. Povjerenje je pritom poboljšano u segmentima industrije, usluga i maloprodaje, dok je dodatno oslabilo kod potrošača i u graditeljstvu.
