Nakon što je sredinom srpnja Vlada usvojila izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju sada se očekuje da će isti zakon izglasati Sabor. Mnogo je novina koje donosi zakon, no jedna od njih obuhvaća svakog zaposlenog i umirovljenog građanina. Svi oni imaju tekući račun gdje primaju plaću ili mirovinu, a banke su im odobrile okvirni kredit po tekućem računu ili minus.
Međutim, problem za građane nastaje kada banke odluče ukinuti ili smanjiti odobreni minus, a svoje klijente ne upozoravaju na primjeren način niti im ponude postupni prijelaz na smanjeni iznos odobrenog prekoračenja, piše Glas Istre
Da bi se ispravila ta nepravda, pokrenuta je procedura izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju. U njemu piše da je banka dužna obavijestiti klijenta o umanjenju ili ukidanju minusa najmanje 30 dana prije nego što to učini. U tom slučaju banka će biti dužna omogućiti klijentu otplatu minusa u 12 mjesečnih obroka.
Međutim, to će se odnositi samo za one komitente banke protiv kojih nije pokrenut postupak prisilne naplate. Druga bitna novina je ta da će se maksimalna kamatna stopa smanjiti s 12 na 11 posto.
Poznato je da je poslovna politika banaka nakon 2005. godine bila izrazito ekspanzivna te su građanima nudile mogućnost odobrenja dopuštenog prekoračenja u visini do tri mjesečne plaće. Kakvo je danas stanje, koliko klijenata ima minuse koji prekoračuju visinu jedne plaće, a koliki je broj klijenata koji završe u nedozvoljenom minusu?
Ta smo pitanja postavili vodećim bankama u Hrvatskoj, a najintrigantniji je podatak o velikom postotku klijenata kojima je odobren minus veći od jedne plaće. U Splitskoj banci je to 80 posto, uRaiffeisen i Hypo gotovo 60 posto, a u OTP-u svega 35 posto. Iz Zagrebačke banke pojašnjavaju da imaju 500.000 klijenata koji imaju dopušteno prekoračenje veće od svog mjesečnog primanja, a njih 340.000 taj limit povremeno i koristi.
Danas je Svjetski dan štednje, a mnogi hrvatski građani dobro znaju koliko je bitno štedjeti onda kada se ima da bi se imalo što trošiti u vremenima oskudnosti. Ukupni depoziti građana u bankama i štedionicama su do kraja kolovoza dosegnuli rekordan iznos od180,5 milijardi kuna, odnosno u prosjeku svaki stanovnik Hrvatske ima 43 tisuće kuna u bankama i štedionicama.
Štednja raste unatoč recesiji, smanjenju realnih dohodaka stanovništva i povećanoj nezaposlenosti, a analitičari Zagrebačke banke zaključuju da su depoziti od kraja 2008. povećani za nešto više od 35 milijardi ili za 24 posto.