Projekt razvoja ruralnog turizma u jadranskom zaleđu, koji je pod radnim naslovom Jadranska Provansa prije godinu i pol dana predstavilo Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, postao je krovni projekt nedavno osnovane Agencije za ruralni razvoj (AGRRA) Zadarske županije.
Na projektu već mjesecima radi međunarodna konzultantska kuća WYG savjetovanje d.o.o., a osim četiriju dalmatinskih županija, Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske, priključit će mu se i kantoni iz Bosne i Hercegovine, konkretno Unsko-sanski kanton, Zapadnohercegovački, Hercegovačko-neretvanski i Livanjski kanton.
– Moram naglasiti da je AGGRA nositelj projekta s hrvatske strane i na ovotjednom sastanku, na kojemu smo o pojedinostima projekta upoznali Rudolfa Dvorskog, dožupana Zadarske županije, Danijela Segarića, pročelnika Ureda za poljoprivredu i Davora Lonića, pročelnika Ureda za razvoj i europske procese, dogovorili smo sastanke s kolegama iz BiH, ali i s partnerima iz ostalih dalmatinskih županija. Projektu je „zeleno svjetlo” dalo i Ministarstvo vanjskih poslova BiH, a za prvi natječaj odobren je iznos za apliciranje europskim fondovima od 600.000 eura, po 300.000 za svaku stranu. Rok provedbe projektnog prijedloga je 24 mjeseca, a u ovoj fazi želi se stvoriti upravljačka platforma za daljnje nominiranje, provođenje i izvještavanje s obzirom na to da je riječ o dugoročnom projektu (do 2020.) u koji će biti uključen velik broj partnera. Kao jedna od aktivnosti u ovom projektnom prijedlogu je postavljanje i uređenje tematskih staza kroz četiri županije s hrvatske strane i četiri kantona s BiH strane, analiza stanja za razvoj hotela, razvoj brenda te ostale edukativne i marketinške aktivnosti vezane uz ruralni razvoj, objasnio je Vladimir Kovačević, ravnatelj Agencije za ruralni razvoj te napomenuo da je procijenjena vrijednost ukupnog programa razvoja jadranskog zaleđa oko 60 milijuna eura, a s obzirom na veličinu područja, projekt će se provoditi u nekoliko etapa.
– Za prvu etapu predložili smo uređenje tematskih cesta i putova jer je to financijski najmanje zahtjevan posao i operativno ga je najlakše izvesti. Takva, uvjetno rečeno, duga cesta, također će imati svoje etape koje će se prirodno naslanjati jedna na drugu. Vinske, maslinske, ceste mandarina, sira, svaki kraj ima svoju posebnost i to će biti istaknuto. Bit će napravljena zajednička web stranica, mobilne aplikacije tako da turist koji ljetuje na obali i želi otputovati u zaleđe vrlo jednostavno može doći u kraj koji ga zanima. Jedan od najvažnijih ciljeva u ovoj etapi jest pokretanje i povezivanje poljoprivrednika, proizvođača, obiteljskih gospodarstava. Bez toga cijeli projekt ne bi imao nikakvog smisla, kaže Ivana Dević, koja je u Agenciji za ruralni razvoj zadužena za međunarodnu suradnju i EU fondove.