Otkrivena tajna debljanja nakon prestanka pušenja
Većina pušača, oko 80 posto, nabaci po nekoliko kilograma nakon što prestane pušiti. No to nije posljedica povećanog unosa kalorija, zbog ‘apstinencijske nervoze’, već promjene u sastavu crijevne flore, pokazalo je novo švicarsko istraživanje.
Naime, prema izviješću Swiss National Science Foundation (SNSF) predstavljenom u časopisu PLoS One pušači koji se odreknu cigareta udebljaju se čak i ako ne povećaju unos kalorija.
Gerhard Rogler iz Sveučilišne Bolnice u Zuerichu kaže da se u crijevima bivših pušača prošire isti sojevi bakterija koji su karakteristični za probavni sustav pretilih.
Švicarski je tim istražio genetski materijal crijevnih bakterija u uzorcima izmeta 20 ispitanika u razdoblju od devet tjedana. Među njima je bilo pet nepušača, pet pušača i deset osoba koje su prestale pušiti tjedan dana nakon početka istraživanja.
Dok su se bakterije pušača i nepušača tek neznatno mijenjale s vremenom, u crijevima ljudi koji su prestali pušiti došlo je do velike promjene u sastavu mikroba – povećao se udio proteobakterija i bakteroida, a smanjio firmikuta i aktinobakterija. Istovremeno apstinenti su se udebljali 2,2 kilograma iako im je unos kalorija ostao potpuno isti. Jedina razlika kod njih bila je ta što su pred kraj studije pili malo više alkohola nego na početku. Stručnjaci smatraju da novi sastav crijevne flore novopečenih nepušača efikasnije pretvara hranjive sastojke u energiju.
Rezultati ove studije u skladu su s nekim novim istraživanjima, među kojima i hrvatskog biokemičara prof. Stanislava Duška Ehrlicha iz Institut National de la Recherche Agronomique u Francuskoj koji je jučer objavio dva rada u uglednom časopisu Nature. Prema njima mikrobi u crijevima razlikuju se kod pretilih i nepretilih osoba, njihova analiza otkriva rizik od metaboličkih bolesti, a pravilnom prehranom, punom voća i povrća bogatih vlaknima, njihov se sastav može trajno promijeniti nabolje.
U prilog ovom istraživanju govore i neke ranije studije koje su pokazale da normalni miševi postanu pretili kada im se presadi flora izmeta pretilih miševa koja je bogatija proteobakterijama i bakteroidima.