Malo su koji objekt građani Zadra toliko iščekivali kao novu košarkašku dvoranu i zatvoreni bazen na Višnjiku. O tim objektima i lokaciji raspravljalo se još davne 1978., ali je od tada pa do 2004. pravo more razloga priječilo gradnju. No umjesto da danas imamo jaki i profesionalni košarkaški klub, plivanje i vaterpolo barem u sredini državne ljestvice, mi imao bankrotirano sportsko dioničko društvo, drugorazredni vaterpolo i trećerazredno plivanje. Jedino skakači u vodu održavaju hrvatsku razinu u sportu kojim se u cijeloj državi bavi manje sportaša od mladog pogona kakvoga nogometnog kluba.
To je prije svega sociološki fenomen i zapravo dokaz propasti jednog promišljanja sporta, dok je na drugoj strani puno važniji podatak da poduzeće koje održava taj impozantni kompleks, deklarira gubitak u iznosu od 2.284.424,37 kuna. Naravno, riječ je o kreditima, osnovnim sredstvima i drugim financijskim ekvilibristikama koje gradnju dvorane i bazena stavljaju uz rame gradnji novih piramida blizanki na platou El Gizeh. Dodaju li se tome nove, unutar hadezeovske razmirice, eto nove gradske sapunice.
No ono što se zanemaruje i što često promiče oku jest efekt Višnjika. Veliki broj rekreativaca, ali i organiziranih sportaša na Višnjiku je našao svoje udomljenje. Time je zadovoljen sekundarni, ali po mnogima najvažniji dio Višnjika, a to je ostvarenje preduvjeta kako bi se veliki broj Zadrana ovdje mogao baviti sportom. Tada sportski rezultati dolaze u drugi plan, a time se, što je opet paradoks, smanjuje i opterećenje poslovanja.
– Zatvoreni bazen, prosječno dnevno koristi 800 građana, a dvoranu Krešimira Ćosića 1.200 Zadrana svih uzrasta. Ukupno pet dvorana koje su na raspolaganju, koristi 49 udruga sportaša i rekreativaca. Samo deset njih subvencionira Grad Zadar, ostali svi plaćaju odmah po korištenju. Hvala Bogu, dvorana u Zadru ima puno, ali oni biraju Višnjik unatoč činjenici da je sat rekreacije 200 kuna što je istina, skupo u ovo doba krize, rekao je direktor ŠRC Višnjika Dino Bailo.
Sljedeće godine završava priča s korporativnim obveznicama, koja iznosi 70 milijuna kuna. Očekuje se da će Grad Zadar nakon toga, zaista prodisati jer neće biti izdvajanja za kamatu. Ostaje jedino razdoblje 2014. – 2016. i kamata u iznosu oko 143.000 kuna mjesečno za ostatak od 30 milijuna kuna kredita, jer je ukupna investicija Višnjika iznosila 100-tinjak milijuna kuna. To otprilike znači da Grad Zadar više neće godišnje morati odvajati 4,5 milijuna kuna za kamate, koju sad izdvaja iz svog proračuna.