Realni bruto domaći proizvod (BDP) Hrvatske u drugom je tromjesečju ove godine porastao za 0,2 posto u odnosu na prvo tromjesečje, objavila je danas Hrvatska narodna banka (HNB) iz koje podsjećaju kako prva procjena DZS-a o padu BDP-a za 0,7 posto u odnosu na drugo lanjsko tromjesečje i sezonska prilagodba HNB-a pokazuju da je u drugom kvartalu ostvaren vrlo blagi gospodarski rast u odnosu na prva tri mjeseca.
‘Povoljna očekivanja gospodarska kretanja u EU-u mogla bi potaknuti i blagi rast domaćeg gospodarstva, no njegova srednjoročna perspektiva i dalje je vrlo slaba’, ocjenjuju analitičari središnje banke u publikaciji Gospodarska kretanja, objavljenoj na mrežnim stranicma HNB-a.
Ističu kako su gospodarski tokovi u drugom tromjesečju bili snažno obilježeni ulaskom u EU, što je jednokratno intenziviralo međunarodnu razmjenu, i uvođenjem fiskalnih blagajna, što je pridonijelo zamjetnom smanjenju sive ekonomije u trgovini i ugostiteljstvu te povećalo prihode države.
‘Međutim, ukupan je fiskalni manjak zbog rasta proračunskih rashoda tijekom prvih šest mjeseci gotovo dosegnuo planirani iznos za cijelu godinu. Učinci uvođenja fiskalnih blagajna i ulaska Hrvatske u EU moći će se preciznije utvrditi tek s vremenskim odmakom’, napominju iz HNB-a.
Ističu kako je rast realnog BDP-a u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na prvo od 0,2 posto, prije svega odraz povećanja osobne potrošnje i snažnog rasta izvoza robe i usluga, pri čemu se ističu izvoz ostale transportne opreme i turističkih usluga.
Kretanja ostalih sastavnica agregatne potražnje također su bila povoljna tijekom drugog tromjesečja. S druge strane, snažno povećanje uvoza, koje je ostvareno uglavnom zbog promjene trošarina i uvjeta međunarodnee trgovine nakon ulaska Hrvatske u EU, imalo je nepovoljan statistički učinak na kretanje BDP-a.
‘Prema posljednjim raspoloživim mjesečnim pokazateljima slaba dinamika rasta mogla bi se nastaviti i u trećem tromjesečju. Prema prvim procjenama gospodarska kretanja u EU-u u trećem su tromjesečju povoljnija od očekivanih, što će pogodno djelovati na rast domaćeg gospodarstva’, ističu iz HNB-a.
Pritom podsjećaju kako su turistička noćenja u srpnju povećana za 1,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, prvenstveno zbog porasta noćenja stranih turista, dok je nasuprot tomu industrijska je proizvodnja smanjena.
Končano, na početku trećeg kvartala potrošaki je optimizam nastavio rasti, dok je poslovni optimizam neznatno oslabio.
Analitičari HNB-a podsjećaju i kako je na tržištu rada u drugom kvartalu zabilježeno povećanje broja zaposlenih u odnosu na tromjesečje prije, kao rezultat snažnijeg zapošljavanja u uslužnim djelatnostima i javnom sektoru.
Broj nezaposlenih postupno se smanjivao nakon skoka u travnju, ali se zadržao iznad prosječne vrijednosti za prvo tromjesečje.
Administrativna stopa nezaposlenosti, prema sezonski prilagođenim podacima, smanjila se tijekom drugog tromjesečja te je u lipnju iznosila 19,9 posto, a u prvom prosječno 20,4 posto, navode iz HNB-a i dodaju kako se, prema podacima za srpanj, na početku trećeg kvartala nastavilo smanjivanje broja nezaposlenih osoba, dok je broj zaposlenih tek neznatno porastao.
Stoga se u srpnju stopa nezaposlenosti dodatno snizila, na 19,5 posto.
No, analitičari središnje banke napominju i kako podaci iz ankete poslovnog optimizma za kolovoz upućuju na moguće pogoršanje uvjeta na tržištu rada u idućim mjesecima.
Kada je riječ o trošku rada, nominalne i realne bruto i neto plaće u drugom su tromjesečju stagnirale u odnosu na početak godine, a početkom trećeg tromjesečja zabilježen je njihov zamjetan pad na mjesečoj razini.
Analitičari središnje banke uz ostalo navode i kako se u drugom kvartalu neto inozemni dug povećao za 200 milijuna eura, pri čemu je ostvaren snažan rast inozemnih potraživanja (milijardu eura), kao i bruto inozemnog duga. Kod duga je povećanju od 1,1 milijardu eura (isključujući međuvalutarne promjene i ostale prilagodbe) najviše pridonijelo travanjsko izdanje obveznice središnje države na američkom tržištu u vrijednosti od 1,5 milijardi dolara, od čega su dvije trećine upisali inozemni investitori. Osim toga, kreditne su se institucije zadužile za 500 milijuna eura, od ostalih domaćih sektora javna su se poduzeća zamijetno razdužila, dok su se privatna nefinancijska poduzeća dodatno zadužila za 200 milijuna euram, a i HBOR je blago povećao svoj inozemni dug.
Stoga je na kraju lipnja 2013. relativni pokazatelj bruto inozemne zaduženosti dosegnuo 104,8 posto BDP-a, a neto inozemne zaduženosti 64,6 posto BDP-a, navode uz ostalo analitičari središnje banke.
