Vršnjačko nasilje na internetu, vrijeđanje, omalovažavanje, ismijavanje i raznorazne nepodopštine već su odavno pustile korijenje na društvenim mrežama, Facebooku pogotovo. Niz je slučajeva koji iziđu u javnost preko medija o ružnim posljedicama koje trpe žrtve cyber zlostavljača kojih je sve više, bez obzira na dob.
Nekad se ide toliko daleko da žrtve ne mogu izdržati pritisak, pa se odluče na najgore poput 15-godišnjakinje iz zagorskog mjesta Lobora koja je počinila samoubojstvo navodno nakon mučne prepiske s vršnjacima preko stranice Ask.fm. Facebook se našao pod policijskom istragom zbog smrti 14-godišnje Talijanke Caroline Picchio. Djevojka je u siječnju počinila suicid skokom kroz prozor svoje spavaće sobe nakon što su se na toj društvenoj mreži pojavili uvredljivi postovi i video snimka.
Talijanski savez roditelja protiv Facebooka je podnio kaznenu prijavu zbog uloge te internetske društvene mreže u smrti 14-godišnjakinje. Tužitelj je izrazio mogućnost da se u postupku dokaže odgovornost zaposlenika Facebooka, jer je, kako je ustvrdio, sporno što je videosnimka na kojoj je bila djevojka danima stajala na mreži iako su njezini prijatelji od odgovornih tražili da se ukloni.
‘Danas u doba interneta svatko može doći do velikog broja ljudi i na taj način širiti mržnju i slično. Nažalost, utvrđivanje identiteta pokretača takvih stranica prilično je teško jer se do određenih društvenih mreža spaja preko inozemnih servera i drugačijih IP adresa, a inozemnih serveri mogu, ali i ne moraju bilježiti novi IP.
Društvene mreže poput facebooka imaju mehanizme da spriječe vrijeđanje, no to se treba prijaviti njihovim administratorima koji blokiraju ili uklone neprimjerene sadržaje, ali onaj koji vrijeđa uvijek može nastaviti svoju misiju otvaranjem drugih stranica ili profila.
Konačno, Facebook se drži američkog zakonodavstva, pa ga je teško uskladiti s našim. Kod nas, ako je riječ o počinjenom kaznenom djelu iz domene povrede časti i ugleda privatnoj osobi, ta osoba mora ići na privatnu tužbu jer po našem zakonu, tu policija ne postupa po službenoj dužnosti ako vi ne podnesete tužbu’, kaže Đuro Lubura, sudski vještak za telekomunikacije za Slobodnu Dalmaciju.
Nažalost, ne postoji središnja međunarodna organizacija koja motri ili odobrava sadržaj na internetu prije nego što se on objavi, tako da je oprez najbolja prevencija protiv mogućih zlouporaba posebice kada su djeca u pitanju. Svaku prijavu možete proslijediti policiji ili Državnom odvjetništvu. I ured Mile Jelavić, pravobraniteljice za djecu, sve češće prima prijave i informacije o kršenju prava djece preko interneta i mobitela, među kojima i one o društvenim mrežama, što se prijavljuje policiji.
Novi Kazneni zakon koji je stupio na snagu početkom ove godine uveo je nekoliko novina oko interneta. Neovlašteni pristup računalnom sustavu ili podacima tako je sada kažnjiv s najviše tri godine zatvora, kao i ometanje rada računalnog sustava, oštećenje podataka, neovlašteno presretanje računalnih podataka, računalno krivotvorenje i zloporaba naprava – odnosno izrada, nabava, prodaja i posjedovanje uređaja i programa za počinjenje kaznenih djela.
Za kaznena djela protiv časti i ugleda predviđene su novčane kazne za djela kao što su uvreda, sramoćenje i kleveta, a kazne su veće ako su djela počinjena preko računalnog sustava ili mreže što, podrazumijeva korištenje foruma, društvenih mreža, komentara na portalima i slično. Propisane kazne za navedena djela iznose do najviše 180 odnosno 360 dnevnica, ovisno o djelu.
‘Paravinja tranas’
Na Facebooku već dvije godine stoji prilično morbidna stranica ‘Paravinja trans’ u kojoj se ismijava slučaj pokojne Antonije Bilić, a time i njezina tragična smrt. Taj slučaj cyber zlostavljanja otvara niz pitanja o tome kako stati nakraj takvim i sličnim sadržajima koje nam servira internet, odnosno njegovi korisnici sumnjivih pobuda.
