Diljem Europe s nestrpljenjem se očekuje srijeda kada bi za eurozonu napokon trebala stići dobra vijest iz Eurostata; u drugom tromjesečju očekuje se da će 17 zemalja eurozone prekinuti negativni niz dug šest kvartala i pokazati rast od sramežljivih, ali ipak pozitivnih 0,2 posto.
No, na pitanje može li Hrvatska uskočiti na europski vlak oporavka, stručnjaci odmahuju i poručuju – bez pospremanja u vlastitom dvorištu oporavak u okruženju nije dovoljan. Rast prognoziraju analitičari koje je anketirao Bloomberg, a najveći rast očekuje se od njemačkog gospodarstva koji bi mogao dosegnuti 0,75 posto. Vjetar u leđa europska ekonomija naposlijetku je uhvatila zbog jačeg izvoza u Kinu, snažnijeg od očekivanog oporavak SAD-a, ali rezultata parcijalnih reformi koje se uz puno muke i socijalnih negodovanja provode u Španjolskoj i Italiji.No, s entuzijazmom treba biti oprezan. Sam predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi upozorio je da je riječ o “krhkom oporavku” koji će ovisiti o čišćenju bilanci banaka da bi se potaknulo jače kreditiranje tvrtki i građana, a kraj godine eurozona ipak neće dočekati u plusu već sa 0,4 posto pada. Premda je s obzirom na razvijenost Europe stopa rasta BDP-a od dva posto puno, dok je u Kini i tri puta brži rast dovoljan tek za održavanje postojeće stope nezaposlenosti, ekonomisti upozoravaju da je rast i dalje u okvirima ‘nula zarez nešto’.
“Njemačka je zahvaljujući rastu izvoza u Kinu imala bolje performase od očekivanja, nešto veći rast imale su baltičke zemlje. No, ostale zemlje to nisu iskoristile i njihove će brojke biti sukladne očekivanjima”, kaže analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević.Upravo te zemlje, poput Španjolske, Italije, Portugala, Grčke, Irske, o kojima ekonomisti govore kao o ‘troublemakerima’, nisu provele bitnija pospremanja svojih ekonomija pa je u njima kriza samo maskirana. “U svim tim državama situacija može eskalirati u svakom trenu. Požar je privremeno prigušen zbog obilja kapitala na financijskim tržištima”, kaže Lovrinčević dodajući da zabrinjavaju naznake da se problemi šire na krizu dosad imune zemlje poput Češke i Poljske. Tako je sve dobro dok na tržištu ima novca što je situacija koju zasad svesrdno potpomaže ECB. No, dok je Europa zbog straha od socijalnih nemira prihvatila igru s većim deficitima i zaustavila inzistiranje na fiskalnoj štednji, druga strana medalje je eksplozija javnog duga diljem kontinenta. Dosegnuvši granicu od 92 posto BDP-a dug prešao je sve očekivane gabarite.
Premda su neke zemlje imale koristi od odustajanja od stroge štednje, što nisu propustili naglasiti i domaći političari, za Hrvatsku to ne vrijedi jer samo zemlje s jakom prizvođačkom industrijom od relaksacije imaju koristi. Glavni ekonomkist SG Splitske banke Zdeslav Šantić ističe da iako nakon dugo vremena imamo pozitivan signal, prerano je reći da je došlo do oporavka u eurozoni. “Vidimo znakove stabilizacije gospodarskih kretanja, a zabrinutost stvara očekivanje da će stopa nezaposlenosti i dalje rasti”, kaže Šantić. Hrvatska se nema razloga pretjerano veseliti dobrim vijestima iz okruženja i to najviše zahvaljujući vlastitim slabostima o kojima ekonomisti ‘papagajski’ upozoravaju godinama. “Blagi oporavak u eurozoni nećemo moći iskoristiti zbog strukturnih slabosti. Ključno je da li je Hrvatska po pitanju konkurentnosti spremna naći nova tržišta i kupce kad nastupi oporavak u Europi”, pita se Šantić.Ignoriranje reformi i u dobrim godinama skupo nas je stajalo, a prava cijena izašla je na vidjelo tek kad je udarila kriza. Vrijedi podsjetiti da smo 2002. bili jedno od najbrže rastućih ekonomija u Europi, no već od 2005. do krize gospodarski rast bio je ispod prosjeka u okruženju što odražava direktan izostanak konkurentnosti, odnosno činjenicu da inozemna konkurencija može ponuditi jeftinije proizvode i usluge nego domaće tvrtke pa izvoz trpi.
“Mi nismo proveli reforme, nismo ponudili novi gospodarski model… Gospodarsko okruženje je bitno i nema oporavka bez eurozone, ali to nije dovoljno samo po sebi”, kaže Šantić.Domaći izvoz u Njemačku porastao je blagih tri posto, no na ostalim tradicionalnim tržištima poput Italije i Austrije domaće kompanije gube kolač pred konkurencijom i krizom. U prvih šest mjeseci godine izvoz je pao 4,7 posto, pri čemu je neugodno iznenadio pad poljoprivrede i prehrambene industrije. Štoviše, Hrvatska je jedina zemlja u okruženju čija prerađivačka industrija ne ostvaruje rast izvoza.Trenutno blagotvorne prilike u Europi za Hrvatsku imaju pozitivan efekt niže cijene kapitala. S proračunskom rupom od 11,4 milijarde kuna to je dobra vijest za ministra financija Slavka Linića koji mora zatvoriti financijsku kontrukciju zemlje u gornjem razredu špekulativnog kreditnog rejtinga. Predah na financijskim tržištima, međutim, istodobno demotivira Vladu na poduzimanje reformskih zahvata jer im ne’gori pod nogama’. Guranje glave u pijesak pred reformama koje su nužne da ekonomiju, a posebno proizvođače, učine konkurentnijima mogao bi nas u budućnosti još skuplje koštati.
“Sada imamo recesijsku poplavu likvidnosti i niske kamatne stope, a kad krene značajniji oporavak one će rasti. Ako na oporavak ne možemo odgovoriti kroz izvoz dogodit će nam se paradoks da će nam oporavak – štetiti”, zaključuje Lovrinčević. Tako se na kraju balade opet vraćamo na počela ekonomije da rast mora generirati proizvodnja. Primjeri poput Cipra ili Mlate, za razliku od Njemačke, pokazuju da nijedna zemlja u kojoj je fokus bio na turizmu ili drugim neproizvođačkim granama u ekonomskom smislu nije uspjela postići ništa osim životarenja. I tako se krug zatvara tamo gdje je i počeo – na nedostatku reformi.
Cijena rada
Plaće najviše rezane u V. Britaniji
Velika Britanija je jedna od najvećih žrtava od svih članica Europske unije kada je u pitanju pad plaća, pokazali su službeni podaci Londona. Kako javlja BBC, od sredine 2010. godine prosječna cijena radnog sata pala je za 5,5 posto, a više su se smanjile plaće samo Grcima, Portugalcima i Nizozemcima. S druge strane, prosječna plaća je u istom razdoblju u Njemačkoj porasla za 2,7 posto, a u Francuskoj za 0,4 posto. Iako je na nivou Europske unije prosječna plaća pala za 0,7 posto, zanimljivo je što je u krizom najpogođenijim zemljama poput Španjolske i Cipra prosječna plaća pala 3,3 odnosno tri posto, dok je u 18 članica Europske unije ona pala za tek 0,1 posto. Smanjenje plaća u Velikoj Britaniji nije jedina prepreka padu kupovne moći, jer su u istom razdoblju cijene postojano rasle. Vlasti su tome pokušale doskočiti pomicanjem granice minimalnog neoporezivog dijela plaće na 10.000 funti, što je pogodovalo oko 2,7 milijuna stanovnika, ali i drugim mjerama poput zamrzavanja trošarina na gorivo. Dok dio analitičara smatra kako je velik pad prosječne plaće u Velikoj Britaniji zapravo rezultat nerealno visokih plaća koje su se isplaćivale tijekom gospodarskog booma, sve je više nezadovoljnika protiv gospodarske politike premijera Davida Camerona. Ipak u ministarstvu financija ukazuju kako je ekonomija na putu oporavka, deficit je smanjen za trećinu, otvoreno je više od četvrt milijuna novih radnih mjesta u privatnom sektoru, a i kamtne stope su blizu povijesno najnižih razina, što pogoduje biznisu, ali i građanima.
Tržište kapitala
Oporavak na burzama
Europske dionice jučer su uzletjele na najviše razine u posljednje dvije i pol godine nakon najave kako će novi podaci naznačiti izlazak eurozone iz tvrdokorne recesije. Tako su britanski FTSE 100, njemački DAX i francuski CAC 40 poslovni tjedan počeli blagim rastom od 0,1 posto. S druge strane, Na obvezničkom tržištu je vladalo zatišje, a ulagačima je jučer ponovno bilo atraktivnije ulaganje u euro i japanski jen nego u američki dolar.
Njemačka
Njemačko gospodarstvo nastavlja rasti i ostaje glavni pokretač oporavka eurozone. Službena procjena njemačke vlade je da je BDP u drugom kvartalu porastao za 0,75 posto.
Francuska
Francusko gospodarstvo ove bi se godine trebalo smanjiti za 0,1 posto. Vlada drugog europskog gospodarstva nije uspjela pokrenuti gospodarstvo niti smanjiti javnu potrošnju
Španjolska
Gospodarstvo Španjolske smanjilo se samo 0,1 posto u drugom tromjesečju, no velik problem je i dalje vrlo visoka stopa nezaposlenosti mladih od 56 posto.
Italija
Dugotrajna kriza vlasti odrazila se na gospodarstvo. Ipak vlada Enrica Lette reducira rigorozni program štednje, što je usporilo pad BDP-a Italije na 0,2 posto, što je bolje od prognoza.
