Kao što smo se nekad uzdali u autoceste, danas se kunemo u željeznice. Do 2020. uložit će se 40 milijardi kuna u modernizaciju pruga, što će, uvjeren je potpredsjednik Vlade Branko Grčić, dati impuls za novi razvojni ciklus države. Milijarde uložene u asfalt nisu se isplatile, hoće li biti drugačije s čeličnim tračnicama?
Ekonomski analitičari Ljubo Jurčić i Damir Novotny mišljenja su da neće.
Pozitivno je što će većina potrebnih sredstava doći iz europskih fondova jer je riječ o željezničkim pravcima koji su dio Transeuropske prometne mreže, ali Hrvatska će sama morati osigurati više od pet milijardi kuna.
Jurčić smatra da bi bilo bolje taj novac uložiti u obrazovanje nego u infrastrukturu.
‘Europa hoće da napravimo željeznicu da bi oni vozili svoje vagone i lokomotive. Naknada od njihovih vlakova ne može isplatiti tu investiciju. Kao što je pokazala autocesta, investicija se ne isplaćuje cestarinom i drugim nametima, već iz općih prihoda države koji ovise o proizvodnji. Mi smo napravili lijepe autoceste, ali nemamo finalnih proizvoda, usluga koje bismo preko nje prevozili. Željeznica će uzeti dio ionako slabog prometa autocestama i dovesti i u još veće probleme’, kaže Jurčić.
Inzistiranje na ulaganje u infrastrukturu – uz željeznicu, veliki planovi su i za Luku Rijeka – a ne u proizvodnju za njega je vraćanje u ekonomiju prošlog stoljeća.
‘Lijepo je imati novu luku, ali to je dobra investicija ako želiš da naši ljudi budu skladištari i rade na viljuškarima. Težak je to i pošten posao, ali loše plaćen. Bolje uložiti milijarde u mozgove ljudi da mogu zarađivati s energijom mozga, a ne mišića’, ističe Jurčić, dodajući kako nas novci iz EU neće spasiti kao što nisu spasili Grčku, Portugal, Španjolsku i Sloveniju.
Novotny upozorava kako su vrlo upitne tvrdnje vladajućih da će modernija Luka Rijeka i željeznica privući veći protok robe.
‘Kopar je preuzeo vodeću ulogu. Prednosti su mu veliki prekrcajni i skladišni kapaciteti za sve vrste roba. Nije više dovoljan samo kontejnerski terminal. Čak ni Trst više nema tu ulogu. Venecija ima dobru željeznicu, ali isto tako gubi utrku’, objašnjava Novotny.
Kao neutemeljenom odbacuje Grčićevu tvrdnju da će ulaganje u željeznicu biti impuls koji će pokrenuti novi ciklus gospodarskog razvoja.
‘Možda će to kratkoročno značiti nešto za neke građevinske tvrtke i proizvođače opreme, ali i to je upitno. Mi nemamo niti jedan stroj za polaganje tračnica, niti čeličane za njihovu proizvodnju. Jedino što možemo prodavati je kamen za podvozje’, kaže Novotny.
