Vlada je definirala konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju oko kojega su se mjesecima vodile žestoke rasprave. U zakonskom prijedlogu koji je uvršten na dnevni red sutrašnje sjednice Vlade zadržan je Linićev model ‘zaštite dužnika u francima’ prema kojem će banke morati vratiti kamatne stope i marže na početnu razinu, a odustalo se od smanjenja minusa po tekućem računu na razinu jedne mjesečne plaće.
Izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju predviđaju bolju zaštitu potrošača kroz mjere vezane uz jasnije definiranje i ograničavanje kamatnih stopa, marža i naknada, kao i uređivanja dopuštenog prekoračenja po tekućem računu.
Bankarske naknade vezane uz odobrene kredite u budućnosti će morati biti vezane uz stvarni trošak odobravanja kredita, a uvođenje novih naknada nakon potpisivanja ugovora o kreditu se zabranjuje. Time se izbjegava mogućnost da naknade sadrže prikrivene elemente kojima se podiže cijena kredita, kao i mogućnost korištenja neopravdanih naknada.
Uvodi se obveza sukladno kojoj je vjerovnik dužan pisanim putem potrošača upozoriti na rizike povezane s promjenom tečaja, promjenom kamatne stope te gubitkom prihoda samog potrošača.
Parametri koji se mogu koristiti kod promjene ugovorene promjenjive kamatne stope bit će egzaktno definirani, a marža mora biti fiksna cijelo vrijeme otplate kredita. Time se sprečavaju zlouporabe banaka pri određivanju parametara temeljem kojih će vršiti korekcije promjenjive kamatne stope. Ova odredba odnosi se i na ugovore koji su zaključeni prije stupanja na snagu ovih zakonskih izmjena.
Prihvaćena je i odredba kojom se posebno štite potrošači kod ugovora o kreditu s valutnom klauzulom kod kojih je tečaj tijekom otplatnog razdoblja aprecirao više od 20 posto, a koja se prvenstveno odnosi na kredite odobrene uz valutnu klauzulu u švicarskom franku. Kod takvih ugovora kamatna stopa ni fiksna marža ne smiju biti veće od početnih, što znači da će banke morati osjetno sniziti kamatne stope, a samim time i kreditne rate većini korisnika kredita u ‘švicarcima’.
Također, predlaže se ograničavanje kamatne stope na stambene kredite, koja ne smije biti viša od prosječne kamatne stope na odobrene stambene kredite po valutama (EUR, kuna, CHF) u Republici Hrvatskoj uvećane za jednu trećinu (1/3) te članak kojim se uređuje maksimalno dopuštena kamatna stopa na potrošačke kredite ostalih kategorija (osim stambenih) koja ne smije biti viša od prosječne kamatne stope uvećane za jednu polovinu (1/2).
Što se tiče uređivanja dopuštenog prekoračenja po tekućem računu (tzv. minusa), zakon propisuje da je vjerovnik dužan obavijestiti potrošača o umanjenju ili ukidanju dopuštenog prekoračenja po tekućem računu najmanje 30 dana prije dana efektivnog umanjenja ili ukidanja dopuštenog prekoračenja te se uvodi obveza banke omogućiti potrošaču, bez ikakvog dopunskog troška, otplatu iznosa za koji je dopušteno prekoračenje umanjeno ili iznosa ukinutog prethodno dopuštenog prekoračenja, u 12 mjesečnih obroka i primjenom kamatne stope koja vrijedi za dopušteno prekoračenje po tekućem računu. Korisnik kredita nije dužan prihvatiti smanjenje, odnosno ukidanje dopuštenog prekoračenja ako mu vjerovnik ne ponudi navedenu otplatu iznosa.
Ograničen je i ukupni trošak potrošačkog kredita, odnosno efektivna kamatna stopa, tako da smije doseći maksimalno jedan postotni bod nižu kamatnu stopu od zatezne kamatne stope propisane zakonom koji regulira zateznu kamatnu stopu.
Nakon što ih Vlada potvrdi, o predloženim izmjena i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju odlučivat će Sabor na prvom jesenskom zasjedanju.
