Nastavno na jučerašnju priču Antene Zadar, koju su mahom prenijele sve nacionalne medijske kuće, u redakciji Antene Zadar razgovarali smo s ravnateljicom Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije, dipl. iur. Davorkom Krnčević.
Kako smo ranije pisali, podsjetimo, prije nekoliko dana, neimenovana djelatnica naručivala je pizzu putem broja hitne službe – 194.
Upitali smo Davorku Krnčević, prvenstveno, da nam komentira cijeli slučaj?
– Po mojim informacijama, rad broja 194 niti u jednom trenutku nije bio blokiran, te su hitni pacijenti neometano mogli dobiti medicinsku PDJ. Raspolažemo s četiri ulazne linije na kojima rade dva dispečera, što analogijom predstavlja dvije linije više od potrebnih. Dvije spomenute linije, koje su zapravo višak, koriste se za međusobnu komunikaciju između djelatnika te pozive prema ispostavama. Svim radnicima dispečerske službe priopćeno je da službeni broj 194 ne koriste u privatne svrhe, rekla je Krnčević.
Zašto se po vama cijeli slučaj i dogodio?
– Dispečerska služba je za pultom 12 sati u kontinuitetu, ne napuštaju svoje radno mjesto – čak ne koriste ni zakonsko pravo na pauzu, iako je donesena odluka da ga moraju koristiti, no zbog savjesnog obavljanja posla svi dispečeri odlučili su kako pauzu neće koristiti, rekla je Krnčević.
– Nakon preslušanih snimki odlaznih poziva, obavila razgovor s djelatnicom koja je učinila nenamjerni propust te joj je uručena opomena, sukladno Zakonu o radu. Iako je kolegica svjesno prihvatila moguće sankcije, no smatram da bi teže sankcije izazvale samo neželjeni kontra efekt, rekla nam je ravnateljica.
Mjesečno više od 8 tisuća intervencija
Kazali ste kako djelatnice rade po 12 sati bez pauze, koliko mjesečno intervencija zabilježite?
– U srpnju je zabilježeno više od 8 tisuća intervencija na području naše županije, od čega je više od 40 posto u samom gradu Zadru. Sve službe bile su opterećene povećanim brojem intervencija te su unatoč izuzetno teškim uvjetima rada, profesionalno odrađivali svoj posao.
Kako Hitna pomoć sutra u pogon pušta novi sustav komunikacije, što će on konkretno značiti za rad Hitne pomoći, te koliko će isti pomoći kod povećeg broja intervencija?
– Od osnutka ustanove, nastojimo poboljšati organizaciju rada i postići što veću efikasnost u cilju pružanja što kvalitetnije usluge. Tako smo tijekom ove godine krenuli s opremanjem PDJ i terminala u vozilima, kako bi od zaprimanja poziva za pomoć do slanja ekipa hitne medicinske pomoći na teren proteklo čim manje vremena. Radi se o programu kojim PDJ u trenutku zaprimanja informacije istu prosljeđuje na ekran u vozilu. Tijekom dolaska ekipe na mjesto intervencije, zaprimaju se dodatne informacije koje je dispečer zaprimio u PDJ-u. Na ovaj se način omogućava i preusmjeravanje vozila koje je na terenu prema pacijentu, ovisno o statusu hitnosti, a sukladno indeksu hitnog stanja.
Koliko je sredstava utrošeno u cijeli sustav?
– Cijeli sustav koštao je oko 52 tisuće kuna, a u cijelosti je planiran u financijskom planu za 2013. godinu.
Kako je poznata činjenica da djelatnicima treba vrijeme uhodavanja za rad s novim sustavom, kako je to riješeno u ovom slučaju?
– Radi se o novom programu na koji se ljudi navikavaju, za kojeg su već educirati te za kojeg će trebati određeno vrijeme da ga se u potpunosti stavi u rad. Učinili smo sve kao što ćemo i činiti da se mogućnost pogreške svede na minimum te da se efikasnost podigne na najvišu razinu, dodala je Krnčević.
Brzina intervencije uvelike ovisi o stanju u prometu kao i stanju samih prometnica, posebice u ljetnim mjesecima kada su prometnice zakrčene vozilima. Kako to komentirate?
– Rekla bih da je to nedostatak svijesti o važnosti pružanja usluga djelatnika hitne medicine i pravovremenog dovoženja do bolnice, kada su vrlo značajne minute za spašavanje ljudskih života. Povećanje svijesti građana u ovom slučaju nije na odmet.
Na čelu Zavoda od samog ste osnutka. Možete li usporediti stanje tada i danas?
– Svakako moram napomenuti kako je Županija zadarska, kao osnivač od samog osnutka pratila razvoj i rast ustanove, te osiguravala sredstva kako bi se čim prije opremili neophodnim sredstvima za rad i osiguravanje uvjeta rada radnicima. Osigurana su tako sredstva za nabavku opreme, za nabavku odjeće i obuće radnicima, za kontinuiranu edukaciju te rekonstrukciju prostora u kojem se obavljaju djelatnosti. Sve to doprinijelo je visokoj motiviranosti radnika za obavljanjem posla kao i podizanjem kvalitete rada.
S radnicima sam iznimno zadovoljna
– Želim se svakako zahvaliti svim svojim radnicima, posebice mladim novozaposlenima, koji savjesno i dogovorno obavljaju svoj posao te se dodatno samoeduciraju kako bi odgovorili izazovima ovog zasebnog posla.
Postoji li područja na kojima nedostaje stručnog kadra?
– Na području Gračaca smo zaposlili medicinske sestre i tehničare s područja Slavonije, koji su promijenili svoje prebivalište. Lokalno stanovništvo, prema mojim saznanjima, iznimno je zadovoljno njihovim odnosom s poslom. Na području Paga “uvezena” je radna snaga s područja Slavonije i iz Rijeke.
Koliko je radnika zaposleno u Hitnoj pomoći u našoj županiji?
– Što ovu što prošlu godinu, zaposlili smo 110 novih radnika. Oni su raspoređeni na osam ispostava – Gračac, Pag, Starigrad, Nin, Benkovac, Biograd, Poličnik i Kali. Ukupan broj zaposlenih broji 147 radnika.
– Svi oni moraju biti spremni za iznimne tjelesne napore, koji nerijetko bivaju odlazak do četvrtog kada s punom opremom, koja nerijetko teži 20-tak kilograma, rekla nam je Krnčević, te dodala kako se ekipe rotiraju po ispostavama, prilikom čega radnici iz opterećenijih ispostava odlaze u one manje zahtjevne, čime se dodatno postiže efikasnost timova, zaključila je Krnčević.