Pola godine nakon odluke Vlade da smanji poticaje na štednju za trećinu, stambena štednja je na prekretnici; interes štediša drastično je pao, štedionice se reorganiziraju i traže nove izvore preživljavanja, a sa strahom se čeka hoće li Vlada svojim potezima dokrajčiti sustav.
Raiffeisen stambena štedionica u značajnom je rezanju troškova i spas vidi u povezivanju s istoimenom bankom, a odluka vlasnika o tome što će biti nakon prvog siječnja još se čeka. U pokušaju da nađe druge izvore profitabilnost mimo stambene štednje, u Wuestenrotu naglasak se sve više okreće prema životnim osiguranjima i bankoproizvodima. Preostale tri, Prva stambena, PBZ-ova i HPB-ova štedionica više-manje posluju kao odjeli banaka umjesto kao samostalne financijske institucije. Premda se na tržištu pronijela vijest da se treća po veličini Raiffeisenova štedionica gasi, to je odlučno odbacio predsjednik Uprave Hans Christian Vallant. “Nikako nije istina da se gasimo. Mijenjamo model poslovanja i provodimo opsežnu reorganizaciju”, rekao je Vallant. Zbog rezanja poticaja i nedvosmislene poruke vladajućih da ne vide smisla u stambenoj štednji, klijenti su odluke o štednji stavili na čekanje. “Poslovanje nam je palo za trideset posto. Broj klijenata nije se mijenjao, ali ne uplaćuju depozite već čekaju što će se dogoditi sutra”, kaže Vallant.
15 posto manji je broj novih ugovora u PBZ stambenoj štedionici
U međuvremenu, Raiffeisenova štedionica, čija je aktiva 1,6 milijardi kuna, od početka poslovanja otpustila je više od polovice zaposlenih, uselila se u prostorije istoimenoj banci (s kojom dijeli ime, ali joj je vlasnik bečka Raiffeisen Bausparkasse) i ukinut je segment marketinga. U pokušaju da osigura nove izvore prihoda u sinergiji s bankom od Hrvatske narodne banke tražili dozvolu za ‘cross selling’, odnosno zeleno svjetlo da smiju prodavati bankovne proizvode poput tekućih računa i kreditnih kartica, no regulator je ideju odbacio. Povučeni potezi donijeli su oko 10 milijuna kuna ušteda, doznajemo, ali odluka što će se dogoditi sa štedionicom bit će krajem godine. Čak i unatoč činjenici da imaju veliku bankarsku grupaciju iza sebe, u PBZ-ovoj štedionici kažu da je broj novih ugovora pao za 15-ak posto u prvoj polovici godine, no ukupni depoziti pali su tek dva posto jer stari štediše uglavnom nastavljaju sa uplatama. “Iako su poticaji smanjeni sa 15 na 10 posto, stambena štednja je i dalje vrlo atraktivna i nosi daleko veći prinos nego oročena štednja”, kaže prvi čovjek PBZ-ove SŠ Mirko Brozović.
Posebno je, kaže, pojačan interes za stambenim kreditima jer “štediše pomalo počinju shvaćati što znači fiksna kamatna stopa za cijelo vrijeme otplate i pored toga straktivna kamata” pa je plan do kraja godine plasirati 100 milijuna kuna kredita. Slično kažu i u HPB-ovoj štedionici u kojoj je ukupan broj štediša veći, ali je vrijednost pojedinačnih ugovora niža. I ta štedionica u procesu je reorganizacije kako bi se prilagodila nižim poticajima, no za njezinu budućnost ipak će ključno biti hoće li novi vlasnik biti zainteresiran za taj dio tržišnog kolača. U Wuestenrotu pak bilježe blagi porast broja ugovora od 3,5 posto uz istodobno dvostruko veći iznos odobrenih kredita za međufinanciranje od 13,2 milijuna eura. U Prvoj stambenoj štedionici do zaključenja broja nismo dobili odgovor. Na konačnu riječ vlasnika stambenih štedionica ima li smisla nastavljati poslovati u Hrvatskoj, prevagu će donijeti izmjene regulative o stambenoj štednji koje će čekaju, možda već najesen. Naime, kad su smanjeni poticaja za trećinu na 10 posto, to je bio samo prvi korak u širem planu Ministarstva financija da u potpunosti sreže poticaje za stambenu štednju.
13,2 milijuna eura vrijednost je odobrenih kredita za međufinanciranje u Wuestenrotu. Tijekom ove godine niži poticaji trebali su biti motivacija za konsolidaciju i/ili spajanja nakon čega bi od početka iduće godine poticaji na štednju bili dodatno prepolovljeni na 5 posto. Potom bi država, odmah ili postepeno, ukinula poticaje u potpunosti. Ministarstvo je razmatralo nekoliko rješenja; retrogradno ukidanje poticaja za 2012. no od toga se brzo odustalo jer se smatralo da bi ideja bila neustavna, zatim postupno gašenje sustava te mogućnost da poticaje može dobiti samo onaj klijent koji podiže kredit. U krugovima stambenih štedionica doznajemo da je ta posljednja ideja ponovo aktualna. Naši izvori, koji su željeli ostati anonimni, kažu da je istina da je sustav neefikasan. U Hrvatskoj su, kaže, samo Raiffeisen i Wuestenrot prave stambene štedionice dok ostale posluju kao odjeli banaka kojima nije u interesu razvijati stambenu štednju jer je ona dokaz da je profitabilno odobravati dugoročne kredite sa fiksnom kamatnom stopom.
