Povijesni ulazak Hrvatske u Europsku uniju obilježit će fešte i vatrometi, ali Kata Šečić ne može iznaći ni trag entuzijazma. Ta 53-godišnja tekstilna radnica ima daleko preču brigu: zbog propasti tvornice donjeg rublja u kojoj je radila, mjesecima nije primila svoju mjesečnu plaću od 300 eura, piše Associated Press, čiju analizu Hrvatske uoči 1. srpnja prenose brojni ugledni svjetski mediji. Evo što pišu.
Kada je Hrvatska, prije desetak godina, započela pregovore o ulasku u EU, ta nekoć ratom razorena država bila je oduševljena perspektivom pridruživanja europskoj eliti. No ljudi poput Kate Šečić od tada su promijenili mišljenje. S Europskom unijom u dubokim ekonomskim previranjima i hrvatskom ekonomijom u recesiji već petu godinu zaredom, uzbuđenje je izblijedilo.
Proizvodnja u tvornici tekstila je gotovo zaustavljena, a stotinjak radnika tehnički je zaposleno – i u štrajku. Kata Šečić već mjesec dana svakodnevno maršira ulicama hrvatske prijestolnice Zagreba, u društvu desetaka kolegica u svijetloplavim tvorničkim uniformama i uz prešutnu podršku ogorčenih prolaznika.
‘Članstvo u EU nama radnicima neće donijeti ništa dobra’, kaže Kata Šečić, dok red prosvjednica oboružanih zviždaljkama prolazi glavnim gradskim trgom. ‘Može biti samo lošije, osobito u tekstilnoj industriji’, onoj istoj koja je već pogođena jeftinim kineskim proizvodima, a sada se suočava s novom konkurencijom iz Europe.
Tvornica DTR, nekoć jedan od najvećih proizvođača u tekstilnoj industriji na Balkanu – sada je u pravnom postupku proglašavanja bankrota nakon lanjske privatizacije, jedne od mnogih sličnih koje su pogodile hrvatsko gospodarstvo posljednjih godina, dok država nastoji prilagoditi bivše komunističke institucije europskim zahtjevima.
Pro-EU glasovi fokusiraju se na mogućnosti da Hrvati nađu posao u prosperitetnijim europskim državama, da njihova država privuče više stranih investicija i da čelništvo EU-a u Bruxellesu može držati pod nadzorom široko rasprostranjenu korupciju i zloupotrebe.
No ljudi poput Kate Šečić brinu se da će već narušeni životni standard još više pasti, uz veće poreze koji bi mogli rezultirati naglim rastom cijena. Boje se i da će otvaranje tržišta rada rezultirati time da će državljani drugih EU članica preuzeti njihove poslove.
Prema nedavnom istraživanju, podrška ulasku Hrvatske u EU iznosi oko 60 posto, ali samo 49 posto Hrvata vjeruje da će njihova zemlja imati koristi od članstva. Kada je Hrvatska započela pregovore, podrška je iznosila oko 85 posto.
Sa stopom nezaposlenosti od oko 20 posto, padom životnog standarda, endemskom korupcijom među političkom elitom i nedavnim svođenjem kreditnog rejtinga na ‘smeće’, mnogi Hrvati nisu raspoloženi za slavlje.
