Europski parlamet u procesu je izrade zajedničkih pravnih institucija, odnosno jedinstvenih pravila u području europskog uhidbenog naloga i području prava istospolnih parova.
Na sjednicama dvaju odbora Europskog parlamenta kao gost sudjelovao je i nezavisni saborski zastupnik Josip Kregar.
‘Prvi dio bio je posvećen europskom uhidbenom nalogu. Radi se na stvaranju zajedničkih europskih pravnih institucija što uključuje i postojanje državnog odvjetnika čija bi nadležnost bila cijela EU. To se priprema već dvije godine, ima otpora kod primjerice Velike Britanije ili Njemačke koji imaju već utvrđene standarde u tom pogledu’, rekao je Kregar.
Želi se reorganizirati Europol kako bi prekogranična suradnja bila bolja.
Podsjetimo, ministar pravosuđa Orsat Miljenić u jučerašnjoj raspravi priznao je da o izmjenama zakona koje se odnose na primjenu europskog uhidbenog naloga, a koje bi spriječile izručenje hrvatskih državljana za kaznena djela počinjena prije 7. kolovoza 2002., traju konzultacije s Europskom komisijom.
[pullquote align=”right”]Rješavanje gay brakova
Na odborima EP-a raspravljalo se i o reformi obiteljskog prava i izazovima koje donose istospolne zajednice. ‘Ovdje se kao glavni problem otvara kako će se urediti pitanje da u jednoj zemlji primjerice istospolni brak vrijedi, a ti se bračni drugovi odsele u drugu zemlje gdje takvo rješenje ne postoji. Što će biti s njihovom imovinom, što će biti s njihovim pravima. Tako da je sad tu inicijativa da se brak proglasi jednom ustavnom kategorijom kao pokušaj ujednačavanja rješenja na području cijele EU’, rekao je Kregar.[/pullquote]’Mi se i dalje konzultiramo s Europskom komisijom jer postoji tumačenje da smo takvo ograničenje trebali najaviti u pregovorima oko poglavlja pravosuđa te ga sada ne možemo konzumirati. U pregovorima smo zauzeli jedan stav i sada se postavlja pitanje jesmo li to konzumirali te možemo li sada staviti rezervu ili ne’, rekao je Miljenić.
Dodao je međutim kako će se do glasovanja o zakonskim izmjenama znati može li se ili ne takva odredba ugraditi u zakon.
Novinar HTV-a iz Bruxellesa Željko Korpar javio je za Dnevnik 3 HTV-a da su mu u Europskoj komisiji potvrdili da, kada se pregovaralo o Europskom uhidbenom nalogu, nitko s hrvatske strane nije spominjao nikakve vremenske odrednice za njegovu primjenu. Zbog toga su u Europskoj komisiji vrlo oprezni. Prate sadašnju saborsku raspravu i podsjećaju kako se u poglavlju 24. (Pravda,sloboda i sigurnost) Hrvatska obvezala da će bez ikakve ograde primjeniti Europski uhidbeni nalog.
No oprez Bruxellesa uskoro bi mogao prerasti u zabrinutost. Pokaže li se da se Zakon o uhidbenom nalogu mijenja zbog nekog pojedinačnog slučaja, to bi, upozoravaju u Bruxellesu, naštetilo vjerodostojnosti hrvatskih vlasti. U nekim članicama Unije tada bi se možda ponovno otvorile rasprave – je li Hrvatska u Uniju zaista ušla spremna i stabilna, javio je Korpar.
Zakon o provedbi europskog uhidbenog naloga izazvao je zadnjih dana veliku pozornost javnosti i medija zbog optužbi da se izmjene donose zbog nekadašnjeg čelnika tajnih službi Josipa Perkovića.
Miljenić je objasnio kako je radna skupina koja je radila na zakonskim izmjenama predložila ograničenje od 7. kolovoza 2002. obzirom na to od 1. srpnja ulazimo u novi sustav, te samo za to razdoblje očekujemo nešto manje od 100 zahtjeva. Napomenuo je kako ih je u takvom prijedlogu rukovodilo iskustvo pet zemalja EU koje su u zakonodavstva ugradile vremensko ograničenje. Zakon nije pisan ni prema kome i ne ulazi ni u jedan predmet. To nismo i nećemo raditi, ustvrdio je.
HDZ-ovi saborski zastupnici demonstrativno su tijekom rasprave napustili sjednicu poručivši kako parlamentu ne žele dati legitimitet da donosi zakone koji preferiraju zaštitu kriminalaca koje je odavno trebalo privesti sudu pravde.
