Nedavne vijesti o financijskom kolapsu hrvatskih bolnica te podatak da čak 17 bolnica prima limite samo da bi isplatile plaće svojim zaposlenicima, uznemirile su hrvatsku javnost, ali ne i liječnike koji se rijetko javljaju kao opozicija zdravstvenoj administraciji.
Zašto je to tako, možda postaje jasnije znamo li da su novim kolektivnim ugovorom za zdravstvo, koji je potpisan u listopadu 2011. u mandatu HDZ-ova ministra Darka Milinovića, liječnici stekli pravo da im se dežurstvo i pripravnost obračunavaju kao prekovremeni rad, što je dramatično povećalo njihova mjesečna primanja. Napomenimo i to da su liječnici ovime postali jedini zaposlenici u javnom sektoru čije su se plaće usred krize jako povećale, tako da dostižu prosjek liječničkih plaća u nekim zemljama EU-a.
Samostalni sindikat u zdravstvu i socijalnoj skrbi tvrdi da se plaće bolničkih liječnika-specijalista, koji imaju neku upravljačku funkciju u zdravstvu, danas kreću između 18 i 24 tisuće kuna neto. – To što primjena novog Kolektivnog ugovora znači 250 milijuna kuna, koje će država dati samo za liječničko dežurstvo i pripravnost, te činjenica da je Vlada prije potpisivanja tog ugovora znala koliko je teško stanje u zdravstvu, dovoljno govore o katastrofi zdravstvene politike. Pored toga, nemoralno je i nakaradno da institut 15 pripravnosti – što znači stajanje kod kuće i čekanje na poziv – liječnicima osigurava još jednu plaću koju inače dobiju za redovni rad.
Sljedeća besmislica je to što liječnik koji 24 sata dežura u bolnici, za pet dežurstava dobije manji iznos nego liječnik koji je 15 dana u pripravnosti. Morate znati i imati na umu da pritom nitko ne prati ni što ni kako liječnici rade za vrijeme pripravnosti – kaže predsjednica SSZSS-a Spomenka Avberšek. Sindikat pokušava dokazati ništavost Kolektivnog ugovora u postupku pred Županijskom sudom u Zagrebu.
– Mi KU nismo potpisali i tužili smo Vladu RH zbog toga što je on strahovito nepravedan. Pritom, nitko ne može optužiti kolege iz liječničkog sindikata jer su se izborili za interese svojeg članstva, ali možemo i moramo Vladu RH, jer je očito podlegla jakom medicinskom lobiju u ovoj zemlji.
– Prema podacima SSZSS-a, čak 70 posto liječnika u bolnicama prima neto plaću u iznosu od 18 do 24 tisuće kuna, jer je upravo takav omjer upravljačkog i neupravljačkog kadra u zdravstvu. Liječnici koji nisu voditelji odjela ili predstojnici klinika, uz pet dežurstva dnevno primaju plaću od 13 do 14 tisuća kuna neto. Predsjednik Hrvatskog sindikata liječnika Ivica Babić, izjavio nam je da su nove liječničke plaće sukladne Kolektivnom ugovoru, za koji se on borio i da je to sve što može reći o toj temi. – Ne ulazim u odnos plaća liječnika s plaćama u drugim javnim službama, ne vidim ni zašto bih to trebao napraviti. Mi smo se borili za to da liječnici napokon budu pravedno plaćeni i ako su sad plaće tolike, onda su tolike u skladu s KU-om i ovisno o tome koliko netko radi. Kolektivni ugovor se mora poštovati – kazao je Babić.
Prosjek u Europskoj uniji
U Sloveniji je prosječna plaća liječnika oko 3000 tisuće eura, dok je državni prosjek mjesečnog dohotka oko 950 eura. Dok je liječnik u Sloveniji, dakle, otprilike tri puta bolje plaćen za ono što radi od prosječnog radnika, u Hrvatskoj taj odnos nosi i veću neravnotežu u korist liječnika. Prosjek liječničkih plaća u zemljama EU-a jako varira, u Italiji i u Njemačkoj je npr. 4 do 5 tisuća eura, dok u Češkoj i Mađarskoj liječnici primaju manje od 1000 eura. Ministar zdravlja Rajko Ostojić nije mogao komentirati situaciju s plaćama u hrvatskom zdravstvu, jer je na godišnjem odmoru koji koristi zbog kampanje za lokalne izbore. Njegov pomoćnik Luka Vončina kazao je da ne zna točne iznose plaća hrvatskih liječnika, ali da misli da su podaci gori, odnosno, da su plaće i veće od 24 tisuće kuna.
– Koliko sam ja informiran, to je čak blaga procjena. Što da kažem, znate da se čeka presuda Županijskog suda u Zagrebu i ja se toplo nadam da će ona biti donesena u našu korist, odnosno, da će Kolektivni ugovor biti poništen – kazao je Vončina.
