Posljednja dva tjedna Turska je u središtu svjetske pozornosti zbog žestokih protuvladinih prosvjeda na kojima demonstranti optužuju konzervativnu vladu premijera Erdogana za potkopavanje temelja sekularne, Ataturkove Turske, i zahtijevaju njegov odlazak s vlasti. O političkoj pobuni u Istanbulu i Ankari, ali i o odnosima Hrvatske i Turske, u kojima je trenutačno aktualan problem uvođenja viza turskim državljanima, razgovarali smo s turskim veleposlanikom u Hrvatskoj Njegovom Ekscelencijom Burakom Özügerginom.
Za Hrvate e-vizni režim
Gospodine Veleposlaniče, što je, po Vama, razlog nezadovoljstva prosvjednika?
– Postoji daleka tradicija podizanja glasova među ljudima u Turskoj kada nisu zadovoljni. Imamo živo civilno društvo. Ako Turci imaju nešto za reći, onda se ne srame to i reći. Važno je da se glasovi čuju, ali da istovremeno zadržimo zakon i red. Samo Vlada s puno sluha može na ispravan način vladati takvim događajima. Sigurno ste primijetili da se Vlada ispričala za prekomjernu i neprihvatljivu uporabu sile od strane pojedinaca iz sigurnosnih snaga, a ljudima koji su povrijeđeni bit će ponuđena kompenzacija. Premijer Erdogan imao je nekoliko osobnih sastanaka s prosvjednicima. Bit će ponuđen referendum na kojem će se ljudi sami izjasniti što žele napraviti s pitanjima koja su im važna. To je prikaz zrele demokracije.
Posljednjih godina porastao je broj turskih turista u Hrvatskoj, a odnedavno su se, zajedno s Rusima i Ukrajincima, našli u nepovoljnoj situaciji zbog novog viznog režima. Kako su turski građani doživjeli uvođenje viza i može li se taj problem, osim na hrvatski turizam, odraziti i na odnose Turske i Hrvatske?
– Mi razumijemo da se hrvatske obveze povećavaju s približavanjem ulaska u EU. Ipak, ono što je važno je implementacija viznog režima. Ako se vizni zahtjev pretvori u restriktivnu politiku, onda će nesumnjivo imati negativan efekt, uključujući gospodarski gubitak poslova, ali što je još važnije, oduzimanje mogućnosti za međuljudskom komunikacijom. Ako je EU utemeljena na principima slobodnog kretanja dobara, usluga i ljudi, ne govori li to o smislenim vrijednostima? Zašto ne bi onda bile primjenjive na odnose između Hrvatske i Turske? Upravo ovo je razlog zašto je turska Vlada, odgovarajući na hrvatsku odluku da uvede vize za turske građane, počela uvoditi e-vizni režim za hrvatske građane. To znači da se možete prijaviti za vizu za Tursku putem interneta i obično dobiti odluku unutar nekoliko minuta. To je slobodan način razmišljanja i to je ono što bismo željeli vidjeti i kod naših partnera.
Turska je otpočetka podupirala hrvatsku samostalnost. Kako ocjenjujete odnose dviju država kroz protekla dva desetljeća i na kojoj su razini ti odnosi danas, odnosno gdje vidite prostor za unaprjeđenje bilateralnih odnosa?
– Ponosan sam jer mogu reći da je Turska bila uz Hrvatsku od samih njenih početaka, prateći je i u najkritičnijim trenucima. Sada smo partneri u NATO savezu. Ali još je važnije što smo zemlje koje slično razmišljaju. Iako nismo direktni susjedi, njegujemo dobrosusjedske odnose. Osobito sada kada je u Hrvatskoj u porastu zanimanje za Tursku državu i njenu kulturu. A taj interes recipročan je od strane turskih tvrtki koje polako, ali sigurno uplovljavaju u Hrvatsku.
Morate “trčati za novcem”
Turska je postala izuzetno popularno turističko odredište. Na koji način je postignut turski turistički procvat?
– Teško je ukratko odgovoriti na to pitanje, ali mislim da je naša popularnost svakako vezana uz našu ponudu. Nije dovoljno imati prekrasne plaže. Današnji turisti očekuju više. Bolju uslugu, bolju infrastrukturu, više sadržaja. Ne možete očekivati da vam novac sam ulazi u džepove, morate “trčati za njim”.
U Zadru je nedavno otvorena podružnica turske KentBanke, Turci ulažu i u zadarski nautički sektor. Gdje vidite najbolje temelje za daljnja turska ulaganja na području Zadarske županije?
– Imao sam zadovoljstvo posjetiti Zadarsku županiju nekoliko puta službeno i neslužbeno, i mogu reći da nisam iznenađen interesom koji su pokazali turski investitori za zadarsko područje. Kao što kažu, lokacija je bitna, ali nije sve u njoj. Primijetio sam da su Zadrani, i ljudi zaduženi za upravljanje svakodnevnim poslovanjem u Zadru, vrlo otvoreni prema strancima. Ovaj kozmopolitski pristup sigurno ohrabruje investitore.
Nedavno je svijet šokirao stravičan teroristički napad u gradu Reyhanli u blizini sirijske granice, u kojem je ubijeno oko 50 ljudi. Kako će Turska zaštiti svoje građane od terorizma, osobito na tom opasnom graničnom području?
– Tragedija u Siriji je iznad vanjskopolitičkog pitanja za Tursku. Stotine tisuća Sirijaca prihvaćeni su u Turskoj. Rastužuje nas razina nasilja i gubitka života ondje. Sirijci moraju iznaći rješenje za slobodnu i demokratsku Siriju. Ali oni koji su počinili nezamislivo nasilje nad narodom izgubili su legitimitet da odlučuju o budućnosti Sirije.
Hrvati kroz serije otkrivaju Tursku
U Hrvatskoj su vrlo popularne turske televizijske serije. Kako komentirate činjenicu da je među “običnim” Hrvatima Turska postala vrlo omiljena zahvaljujući više serijama nego “visokoj politici” i diplomatskim naporima?
– Mislim da Hrvati ponovno otkrivaju svoje susjede. Zbog političkih podjela bili smo stoljećima na suprotnim stranama. Ali sada ljudi žele napraviti vlastite procjene o nekim stvarima. Znatiželjni su prema drugim kulturama. Zabavlja me kad moji hrvatski prijatelji zapaze sličnosti među našim kulturama, osobito u obiteljskom životu kada gledaju turske serije. To je nešto što sam i sam zapazio odmah po dolasku u Zagreb prije tri godine. Mojim hrvatskim prijateljima kažem: “Turci su dovoljno blizu da bi bili razumljivi i dovoljno daleko da bi bili zanimljivi”.
