Sabor je većinom glasova donio Zakon o porezu na dodanu vrijednost koji predviđa smanjivanje stope PDV-a za dio novina, odnosno za one koje objavljuju autorske tekstove s najmanje 25.000 riječi. Za ovaj prijedlog glasovala su 70 zastupnika, 21 protiv dok je 5 bilo suzdržanih.
Odbijeni su amandmani kluba HDZ-a i laburista Branka Vukšića koji su tražili da se taj diskriminiraju kriterij izbiše. Nezavisni zastupnik Josip Kregar iz vladajuće kvote također je nakon rasprave uložio amandman tražeći da se diskriminatorna stopa obriše, ali je prije glasovanja amandman povukao iz procedure.
Ministar financija Slavko Linić nakon što je odbio amandman obrazložio je da izdavači novina i časopisa su svrstani u međustopu od 10 posto i da je to velika potpora toj djelatnosti. Kazao je da je Vlada prilikom utvrđivanja ovog prijedloga bila suočena s velikom krizom izdavača dnevnih novina i tada je ocijenila da se može koristiti socijalna stopa od 5 posto kako bi pomogla izdavačima.
– Vlada smatra i da moramo imati određenu i ekonomsku logiku. Za nas je bila logika da su dnevne novine su ogroman posao i da je to nešto što iziskuje ogromne troškove i ugrožava rezultate poslovanja izdavača i pokušala je reći koje su to novine. Ovo je formulacija koju je Vlada predložila zato što smatra da ta formulacija znači visina troškova, je l’ ta visina troškova izdavača za dnevne novine zaista jest veličina redakcija, novina, dopisnika, tekstova, količine tekstova nešto što znači trošak dnevnih novina. I ona je tu pokušala naći logiku zašto je predložila ovakav tekst i da samo tima ide ta najniža stopa od 5 posto, kao potpora u ovom trenutku s obzirom na velike financijske probleme kod izdavača – obrazložio je Linić. Kazao je da je i cijena dnevnih novina nešto što Vladu itekako interesira, jer ako Vlada ne bi išla s ovakvim rješenjima moguće je da bi tada rasla i cijena. Kazao je da ima različitih cijena i da upravo kroz cijenu treba pokušati naći načina kako pronaći sredstva za uspješno poslovanje.
– To je bitka za ekonomski položaj izdavača dnevnih novina i u tom dijelu želimo pomoći samo onima koji imaju velike troškove radi kvalitete dnevnog tiska – zaključio je.
Martina Dalić (HDZ) nezadovoljna je obrazloženjem.
– Ono je u suštini jednako nelogično kao što je nelogičan i ovaj prijedlog. Osim što sada predlažete da se porez na dodanu vrijednost primjenjuje ovisno o broju riječi, sada ste u obrazloženju kazali da ustvari predlažete razlikovanje stope ovisno o visini troškova. Mislim da to ustvari nema nikakve veze sa stvarnim razlozima ovoga prijedloga. Ovaj prijedlog temeljen na broju riječi jest prijedlog koji jasno želi ići u korist jednog dijela dnevnih novina a na štetu nekih drugih dnevnih novina – ustvrdila je Dalić.
Dalić smatra da Linićevo obrazloženje nema nikakve veze s temeljnim ciljem, koji se deklaratorno postavljao, a to je da se izdavaštvo, mediji, javna riječ, porezno stavi u povoljniji tretman.
– Ovim načinom se to ne postiže – zaključila je.
Nakon što je Vlada odbila i njegov prijedlog laburist Vukšić ponovio je da je to diskriminirajući kriterij.
– Pretpostavljam da nitko tko je predložio ovaj diskriminirajući kriterij od 25.000 riječi ne zna kako posluje 24sata. Smatram da je to borba jednog novinarskog klana protiv drugog i da se zapravo želi pogodovati ovim drugima. Na sjednici Vlade je i sam premijer rekao da rješenje nije savršeno ali je razumno. Zašto je razumno? Jel ovime potiče pisanje. To je stvarno vrhunac ironije – kazao je.
– Mislim da ćete ovime napraviti to da će se neke dnevne novine ugasiti, a nećete uštedjeti, da će ljudi ostajati bez posla i da će biti manji priljev u državnu blagajnu nego sada. Radi se rabota koja nije dobra – zaključio je Vukšić.
Vlada na sjednici u četvrtak nije se očitovala o zastupničkim amandmanima niti je to učinila na telefonskoj sjednici. Glasovanje u Saboru bilo je moguće jer je krajem listopada 2012. izmijenila svoj poslovnik koji predviđa da u slučajevima kada se amandmani odbijaju ili kada se želi od strane predlagatelja zakona, odnosno Vladinih predstavnika, odbiti amandmane drugih predlagatelja nije potrebna prethodna suglasnosti Vlade.
