Klimatolog Mojib Latif iz Centra Helmholtz za istraživanja oceana iz Kiela najnovije poplave dovodi u vezu s tzv. sredozemnom ciklonom, koja “skuplja” vodu iznad Sredozemnog mora, te putujući dalje preko Alpa uzrokuje oborine u Češkoj i Njemačkoj.
Postoje dva razloga zbog kojih je taj meteorološki fenomen doveo do ovako ekstremnih poplava, pojašnjava Gerhard Lux, meteorolog i klimatolog u njemačkoj meteorološkoj službi.
“S jedne strane je svibanj bio bogat padalinama. S druge strane je došlo do jakih oborina, koje su u mnogim dijelovima Njemačke pojačano padale krajem svibnja i početkom lipnja. Sve te oborine zemlja više ne može upiti. Nema više, takoreći međuspremnika za kiše, zbog čega brzo raste vodostaj potoka i rijeka.”
Zbog neobično jakih kiša i stalnog vlažnog vremena u inače sunčanom svibnju postavlja se pitanje: ima li to veze s klimatskim promjenama? Meteorološki fenomeni su, prema mišljenju stručnjaka, uvijek iznimni slučajevi, koji se ne dovodi u vezu s klimatskim promjenama. Za to bi se trebalo detaljnije promotriti dugoročni razvoj, tijekom više desetljeća, kaže klimatolog Latif: Meteorološka iznimka ili klimatske promjene?
“Ako pratimo mjerenja u Njemačkoj unatrag do 1871. godine, onda ćemo uistinu vidjeti da raste količina oborina. Danas, ako uzmemo u obzir posljednja desetljeća, jake padaline su gotovo dva puta češće nego što je to bio slučaj prije stotinu godina.”
Meteorološki stručnjak Gerhard Lux je suzdržaniji kad je u pitanju izvođenje zaključaka iz raspoloživih statistika. Porast ekstremnih oborina se ne može tako sigurno dokazati kao na primjer porast temperature. Ipak, i Lux na osnovu klimatskih modela polazi od toga da je došlo do sve češćih jakih oborina.
Da je globalno zatopljenje s velikom vjerojatnošću moglo dovesti do porasta jakih kiša, fizikalno se može lako objasniti, kaže Latif:
“Vlaga u zraku znatno ovisi o temperaturi. A temperatura regulira koliko vode može ispariti. Ta voda se ponovno oslobađa u oborinama i tako ponovno dolazi do tla. Što je veća temperatura, utoliko više vode može ispariti i veći je potencijal za jake oborine.”
Sve češće dolazi do “poplava stoljeća”
Posljednja takozvana “poplava stoljeća” u Njemačkoj je bila 2002. godine. Za klimatologa Latifa, taj termin više nije dobar:I u Institutu za istraživanja posljedica klimatskih promjena u Potsdamu, trenutačno učestalo stižu upiti u kolikoj mjeri klimatske promjene imaju veze s ekstremnim oborinama. Stručnjak za klimu Stefan Rahmstorf, u svome blogu podsjeća na analize učestalih ekstremnih vremenski nepogoda u proteklom desetljeću. Aktualne studije, piše Rahmstorf, upućuju na to da učestale nepogode imaju veze s porastom antropogenih stakleničkih plinova.
“90-ih smo već imali poplave stoljeća, onda smo 2002. imali poplavu stoljeća, sada 2013. opet jednu, i mislim da se statistika polako mijenja. Ono što je nekad bila poplava stoljeća, to je možda samo poplava,koja se ponavlja svakog desetljeća .”
Bolja zaštita od ekstremnih vremenskih nepogoda?
Jake kiše su meteorolozi pravovremeno najavili, ističe Gerhard Lux, ali priprema na licu mjesta je najveći problem: “Nužna je određena infrastruktura. I tu je uvijek pitanje: kako se na odgovarajući način pripremiti za neku nepogodu, koja se ponavlja svakih nekoliko godina?”
Zbog prilagođavanja na promjenu klimatskih uvjeta, stručnjaci obzirom na rastuću koncentraciju ugljikovog dioksida smatraju da nema izbora: “Proteklih desetljeća nismo ništa poduzeli protiv klimatskih promjena, unatoč naporima na konferencijama o klimi”, kritizira Latif. “I čak ako i uspijemo, što nije izgledno, stabilizirati ispuštanje ugljičnog dioksida i trajno ga smanjimo, bit će potrebno više desetljeća da preokrenemo trend. Utoliko ćemo se narednih desetljeća jednostavno morati pomiriti s time da će do takvih jakih oborina i poplava dolaziti – češće.” Investicije za zaštitu od poplava se ni u kojem slučaju ne treba odlagati, smatra klimatolog Latif i dodaje: “Ove poplave su pokazale što još nije optimalno urađeno. Jer, priroda si samo vraća ono što joj je nekad pripadalo. Stoga se moraju promotriti i nepopularne mjere, poput zabrane gradnje u ugroženim područjima.”
