Danski sudac Haaškog suda Frederik Harhoff optužio je u pismu svojim kolegama Haaški sud da je nedavne oslobađajuće presude visokim hrvatskim i srbijanskim časnicima i dužnosnicima donio pod političkim pritiskom, objavio je danski dnevni list BT.
Sudac Harhoff u pismu analizira i kritizira nedavne oslobađajuće presude Anti Gotovini, Mladenu Markaču, Momčilu Perišiću, Franku Simatoviću i Jovici Stanišiću, izražavajući sumnju da su one donesene pod političkim pritiskom.
Nedavne presude dovele su me u duboku profesionalnu i moralnu dilemu, koju do sada nisam iskusio. Najgora od svega je sumnja da su neki od mojih kolega stajali iza kratkovidnog političkog pritiska što posve mijenja premisu mojeg posla u službi načela razboritosti i pravde, piše Harhoff, po engleskoj verziji pisma koju je na internetskoj stranici danski list objavio uz svoj članak, a koje je on uputio na ukupno 56 adresa.
Harhoff izravno optužuje predsjednika Haaškog suda, Amerikanca Theodora Merona, da je vršio pritisak na suce da donesu oslobađajuće presude, a razlogom za to smatra zabrinutost država poput SAD-a i Izraela da bi široko tumačenje zapovjedne odgovornosti moglo biti opasno za njihov vojni vrh.
To znači da je sud ne samo učinio važan korak unatrag od lekcije da vojni zapovjednici moraju snositi odgovornost za zločine svojih podređenih (osim ako se ne dokaže da o tome nisu ništa znali) nego i da je teorija o odgovornosti temeljem ‘zajedničkog zločinačkog pothvata’ sada svedena s doprinosa zločinima (na ovaj ili onaj način) na traženje izravne namjere da se počine zločini (a ne samo prihvaćanja zločina, objašnjava on, ističući da je izravnu namjeru gotovo nemoguće dokazati.
Većina slučajeva završit će ubuduće tako da će zapovjednici odšetati slobodni. Tako američki (i izraelski) vojni čelnici mogu odahnuti, zaključuje Harhoff.
