Bilosnić predstavio “Afriku”

U Zavičajnom muzeju Grada Biograda, u sklopu programa Međunarodnog festivala pjesnika More da dlanu (30. svibnja – 1. lipnja 2013.), upriličeno je predstavljanje zbirke pjesama Afrika poznatog hrvatskog književnika Tomislava Marijana Bilosnića. Tako je Afrika doživjela i svoju recepciju pred više od 80 pjesnika iz Hrvatske, Španjolske, Monaka, Njemačke, Mađarske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Češke, Srbije, Makedonije i drugih zemalja okupljenih na Festivalu pjesnika u organizaciji KULTure sNOVA iz Zagreba.

Autora, kao i pjesničku zbirku Afrika, u Biogradu su predstavile pjesnikinje Laura Lara Gee i Lidija Puđak iz Zagreba, te pjesnik i književni kritičar Fabijan Lovrić iz Knina, koji je

nedavno objavio i knjigu Vitez zlatnog runa posvećenu književnom i slikarskom djelu Tomislava Marijana Bilosnića. Po predstavljanju Afrike u restaurantu Carpymore u Biogradu, u posebnom programu nastupio je pjesnik i glumac Enes Kišević sa svojom pjesničkom večeri, kojemu se sa svojim stihovima pridružio i Bilosnić. Tom prigodom goste je posebno biranim riječima pozdravio gradonačelnik Biograda gosp. Ivan Knez.

Kao što je Bilosnićeva zbirka pjesama Afrika, odmah po izlasku, izazvala posebnu pažnju književne kritike, tako je i u Biogradu izazvala pravo oduševljenje među nazočnom publike, koju su mahom sačinjavale kolege pjesnici i pjesnikinje. Dr. sc Igor Šipić je ovu Bilosnićevu zbirku nazvao „moći visokoga stvaralaštva“, u kojoj pjesnik „iskazuje jednu novu dimenziju istraživačkog duha koja budi u njemu historičara, avanturistu, filantropa, mirotvorca, nadasve, umjetnika širih razmjera“. Poznati hrvatski kritičar Davor Šalat Bilosnićevu zbirku naziva „odom elementarnoj ljudskosti“ i „Bilosnićevom osudom globalnog vampirizma“.

Kao iznimno i značajno djelo suvremene hrvatske lirike Afriku su ocijenili i dr. sc. Cvjetko Milanja, autor Povijesti hrvatske lirike, te Ivo Mijo Andrić, Fabijan Lovrić, Lada Žigo, Ljubo Krmek, Franko Sorić, i drugi. To je konačno učinila i slovenska pjesnikinja Nataša Švikart Žumer, koja je Bilosnićevu Afriku prevela na slovenski jezik.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...