Tim znanstvenika s Harvarda prošli je tjedan objavio rad u kojem ističe kako je savim moguće da u našem svemiru postoji tamna tvar koja još nije opisana u postojećim fizikalnim modelima, a koja bi mogla imati svojstva slična vidljivoj tvari.
U izviješću predstavljenom u časopisu Physical Review Letters tim upozorava da odsutnost sudara ne mora nužno biti svojstvo sve tamne tvari.
U vidljivom svemiru galaksije oblikuju formacije nalik na diskove. Dobar primjer je Mliječna staza. Pod utjecajem gravitacije i rotacije gotovo sva tijela raspoređuju se u jednoj ravnini. S druge strane čini se da tamna tvar lebdi oko vidljivih galaksija kao svojevrsna aureola. Prema postojećim modelima ona je tamna, hladna i ima toliko malo energije da se njezine čestice gotovo nikada ne sudaraju. Međutim, u novom istraživanju američki znanstvenici ističu da bi mogla postojati drugačija vrsta tamne tvari koja se ponaša sličnije vidljivoj. Zahvaljujući svojoj gravitaciji ona bi također mogla oblikovati diskove, odnosno galaksije. Udio ove drugačije tamne tvari mogao bi biti oko pet posto od ukupne količine tamne tvari.
Kako bi se mogla nakupljati, ta bi tamna tvar morala imati još neka svojstva slična vidljivoj materiji. Znanstvenici stoga predviđaju da bi mogli postojati tamni atomi i fotoni te neka tamna elektromagnetska sila.
Na temelju dosadašnjih istraživanja fizičari su stvorili model prema kojem tamna tvar postoji u loptastim oblicima oko galaksija. To znači da bi je promatrači u galaksijama vidjeli posvuda unaokolo. No moguće je da postoje i druge vrste tamne tvari baš kao što postoje drugačije vrste materije u vidljivom svemiru. Primjerice barionska tvar koja je sastavljena od fermiona na koje djeluje jaka sila (u koje spadaju protoni i neutroni) sačinjava oko pet posto sve materije u vidljivom svemiru. Stoga se čini vjerojatnim, kažu autori, da bi se u tamnoj tvari mogle očitovati slične razlike i to u podjednakim postocima.
Ako je to točno, mogle bi postojati cijele tamne galaksije koje su nama nevidljive, ali su jednako stvarne kao i ove koje možemo vidjeti golim očima. Postojanje takve tamne tvari, koja je nazvana tamna tvar dvostrukog diska (DDDM), moglo bi se registrirati po gravitacijskom utjecaju na kretanje zvijezda u galaksijama. DDDM bi se također mogla poništavati i stvarati gama zrake u područjima u kojima ih prema sadašnjim modelima ne bi trebalo biti. Naravno, znanstvenici će morati obaviti još mnogo istraživanja prije nego što je uključe u svoje modele. Do tada ona će ostati samo hipoteza.
