U 88. godini života u Zadru je preminuo arhitekt Ivo Bavčević, nakon što je ovom gradu poklonio više od pola stoljeća života.
Zadar je ostao bez još jednog kroničara grada, domoljuba, čovjeka koji je dane provodio na Kalelargi gdje je i stanovao, aktivnog sudionika mnogih društvenih događanja i pripadnika one stare garde koja se svrstava u zadarske „kampanele“.
Njegov život, započet 17. prosinca 1925. godine u Kuni na poluotoku Pelješcu, bio je više nego li bogat za prosječni ljudski vijek.
Osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu i Splitu, a Klasičnu gimnaziju u Splitu i Zagrebu.
Godine 1944. upisuje studij arhitekture na Arhitektonskom odsjeku Tehničkog fakulteta u Zagrebu. Iste godine stupio je u hrvatsku vojsku. 1946. godine upisuje se u Večernju školu za likovne umjetnosti u Splitu koju vode profesori Rudolf Bunk, Ante Kaštelančić, Jozo Kljaković i Joko Knežević.
U svibnju 1947. godine, zbog vješanja hrvatske zastave na Marjan, na sudu u Splitu osuđen je na šest godina prisilnog rada u Lepoglavi, gdje upoznaje akademskog kipara Rudolfa Švagela Lešića koji ga podučava. Na prisilnom radu bio je angažiran na izgradnji Zemuna, Novog Beograda i Beograda.
Godine 1953. upisao je studij arhitekture na Tehničkom fakultetu u Zagrebu na kojem je i je diplomirao 1959. godine. Za vrijeme studija boravio je u Zadru na arhitektonskom snimanju romaničkih zgrada i arheoloških nalaza za potrebe Instituta za povijesne znanosti, odnosno Filozofskog fakulteta u Zadru.
Do položenog stručnog ispita radio je na gradilištima i u projektnom uredu. Godinu dana obnašao je funkciju tehničkog direktora Ribarskog sajma u Zadru. Zajedno s Pavlom Dešpaljem i Marijom Kotlarom jedan je od osnivača Muzičkih večeri u Sv. Donatu.
Sustavno prikuplja i izučava građu o recentnoj urbanističkoj problematici Zadra. Od 1967. godine radi u Biogradu n/m u funkciji urbanističkog referenta, a od 1977. godine do umirovljenja 1990. godine u zadarskom ZSIZ-u za stambeno komunalne poslove kao programer izgradnje.
Upravo ovih dana završena je obnova crkve Sv. Krševana, koja je, moglo bi se reći, njegovo kapitalno djelo. Više od deset godina proučavao je problematiku obnove Samostana sv. Krševana, što je rezultiralo opsežnom studijom rekonstrukcije.
Od 1960. godine nastanjuje se u Zadru, gradu kojega je volio koliko i svoj zavičaj, gradu koji mu je podario suprugu Emiliju i troje predivne djece: Lava, Antonelu i Pjera.
Šjor Ivo nije bio samo arhitekt. Bio je slikar, kipar, filozof, prevoditelj s latinskog, širokog spektra znanja koje je nesebično dijelio sa svima nama koji smo imali vremena saslušati ga.
Ivo Bavčević bit će pokopan u petak 17. svibnja u 16,00 sati na Gradskom groblju u Zadru.
