Nekada su se kamene ploče na ulicama stare gradske jezgre povremeno “piketavale“ kako bi se uglačana površina mehaničkim načinom narezala i tako smanjila mogućnost proklizavanja prolaznika. Neki bi sličan tretman valjalo “pod hitno“ napraviti i na Trgu Petra Zoranića, gdje stakleni prozori u arheološke lokalitete u tlu možda ostavljaju prolaznike bez daha, ali kad padne kiša i bez – ravnoteže.
U utorak navečer nakon obilnije kiše tri su žene u kratkom razdoblju pale preko skliskih ploha, pa su opet morali hitno reagirati komunalni redari koji su postavili upozoravajuće trake i tako ogradili opasna stakla. Iz Gradske uprave već su kazali kako je proklizavanje na plohama problem koji moraju hitno riješiti projektanti. Što će u tom smislu poduzeti, pitali smo jednoga od glavnih projektanata Alana Kostrenčića iz Zagreba:
– Trg Petra Zoranića još nije dovršen, iako je pušten u uporabu. Ima još stvari koje moramo dovršiti i detalja na koje moramo obratiti pozornost, između ostalog i na klizanje staklenih površina na što smo upozoreni iz Gradske uprave. Želim naglasiti da je protuklizna zaštita originalno napravljena, i to na sličan način kao u jednom muzeju u Ateni, nanošenjem protukliznih točkica tehnikom sitotiska na staklene plohe.
Unatoč tome što smo predvidjeli i ugradili protukliznu zaštitu, i dalje postoji problem kod velikih kiša. Mi smo na probnom uzorku 60 puta 60 centimetara testirali ovu protukliznu zaštitu kakav je postavljena na trgu. To je na testiranju dobro držalo, ali ona očigledno nije dovoljna, pa ćemo morati naći neko novo, dodatno rješenje, jer staklo je staklo i očigledno se nešto tu događa kada padne veća količina kiše.
Nova tehnologija
Sada treba točno vidjeti što učiniti kako bi se u najkraćem vremenu problem riješio. Moguće je da ćemo na postojeću površinu dodati novi sloj protuklizajućih točkica, što opet treba najprije testirati, a tek potom primijeniti, jer ne postoje neki propisi koji definiraju kakva bi ta zaštita trebala biti. Bilo bi dobro da postoji takav propis i da smo to mogli primijeniti, ali to je nova tehnologija i do nekih smo rješenja morali sami dolaziti. Mislim da ćemo to moći učiniti na licu mjesta, bez demontaže ploča, apliciranjem na već postavljene plohe što bi bila najbrža i najjeftinija varijanta – rekao je za Slobodnu Dalmaciju Alan Kostrenčić.
Ističe kako još od prošloga četvrtka intenzivno rade na tome, kada je prvi put uočen problem s proklizavanjem. Jedina opcija za projektante bila je da se nakon uočavanja problema istoga trenutka pristupi pronalaženju dodatne zaštite, ali ne privremenim rješenjima u vidu nekakvih protukliznih folija koje bi se lijepile na staklene plohe, ili premazivanjem površina protukliznim sredstvima.
– Ono što će biti napravljeno značit će trajnu dodatnu zaštitu protiv proklizavanja, a ne privremena rješenja. Taj hrapavi sloj, te crne točkice trebale su osigurati tu zaštitu ali nisu do kraja, sada treba vidjeti zbog čega. Treba sve provjeriti i aplicirati dodatnu zaštitu, pazeći pri tome da se ne smanji vidljivost kroz staklene plohe jer su zbog toga postavljene. Ne znam točno u kojem bi se roku to moglo riješiti, ali zbog toga uskoro dolazim u Zadar kako bih ubrzao čitavi postupak. Radi se ipak o novoj tehnologiji i kao i kod svih novih stvari, treba vremena da bi sve profunkcioniralo kako treba.
Iznimno sam zadovoljan kvalitetom obavljenih radova u završnoj fazi jer postavljanje bravarije i staklenih ploča nije bio niti malo jednostavan zadatak. Po onome što sam mogao čuti na otvorenju trga, građani su zadovoljni izgledom Trga Petra Zoranića, komentari su bili pozitivni, a ono što još treba riješiti su manji problemi koje ćemo otkloniti – dodao je Kostrenčić.
Neće biti magle na staklima
Prema izvornom projektu nije bilo predviđeno fugiranje utora između staklenih ploha zbog mogućnosti prirodnog odvlaživanja. Zbog ulijevanja kišnice i lišća u unutrašnjost, otvori će se ipak fugirati specijalnom silikonskom smjesom. Postojeći odvlaživači su samo privremeni, jer su naručeni trajni odvlaživači koji će biti ugrađeni ispod staklenih površina i spriječiti njihovo zamagljivanje – rekao je Kostrenčić.
Uzrok klizanja – akvaplaning?
Postojeće protuklizne točkice vidljive su na površini staklenih ploha, a zašto one ne sprečavaju proklizavanje tek treba ispitati. Iako imaju hrapavu površinu, dojam je da je sloj njihova nanošenja previše tanak pa nemaju učinak sprečavanja klizanja cipela na površini. Naime, moguće je da se na staklenim plohama stvara efekt akvaplaninga, pojave koja se događa u prometu kada vozilo svojom težinom ne može istisnuti vodu ispod gume što uzrokuje klizanje, kao da se kreće po ledenoj površini. Kada padne veća količina kiše na staklene plohe Trga petra Zoranića, voda prekrije točkice i tako stvori efekt proklizavanja. To bi se možda moglo spriječiti kada bi se aplicirao deblji sloj hrapavih točkica, čime se ne bi znatnije utjecalo na vidljivost staklenih ploha, ali o tome konačni sud ipak trebaju dati stručnjaci.
