KOD spomenika Cvijet u Jasenovcu održava se komemoracija u spomen na logoraše koji su prije 68 godina krenuli u proboj iz tog zloglasnog ustaškog logora. Na komemorativnoj svečanosti se prema riječima kustosa Đorđa Mihovilovića, očekuje najviši državni vrh.
“Tradicionalno okupljanje koje se održava od 1968. godine naovamo. Komemorativna svečanost u povodu proboja posljednjih zatočenika. Proboj se dogodio 21. travnja 1945. godine, tako da je ovo 68. obljetnica i ove godine se okupljaju preživjeli logoraši, obitelji stradalih, poštovatelji žrtava, ali i državni vrh Republike Hrvatske”, istaknuo je Mihovilović.
U Jasenovcu stradalo preko 80 tisuća ljudi od koji su polovica bili žene i djeca
Komemorativnu svečanost kod spomenika Cvijet otvorila je predsjednica Savjeta Spomen-područja Jasenovac Katica Sedmak. “Javna ustanova Jasenovac stalno radi na utvrđivanju broja žrtava, čiji će konačni broj ostati nepoznanica jer su mnogi ubijeni čim su dovedeni, prije nego što su bili evidentirani. Do sada je utvrđeno da je ubijena ukupno 83.301 osoba na deset lokaliteta toga logorskog kompleksa, od čega više od 20.000 žena i 20.101 dijete do dobi od 14 godina”, rekla je Sedmak.
“Djecu učite samo ljubavi”
“Mladim generacijama moramo omogućiti da čuju istinu, to je naša dužnost i dug prema žrtvama, a sve kako se ovakav zločin više nikada ne bi ponovio”, glavna je poruka s komemoracije. Predstavnik stradalnika srpskog naroda koji je preživio proboj, Ilija Ivanović sjetio se svih strahota koje je proživio kao dijete s nepunih 14 godina u logoru, a na kraju je poručio.
“Da razvijate ljubav, učite svoje sinove, kćeri, unuke i tko ima praunuke, samo ljubavi, bez obzira na nacionalnu, vjersku i bilo koju drugu pripadnost. To je veliko zlo. To je najveće zlo”, rekao je Ivanović.
Ne smijemo dopustiti da se zaboravi, naglasio je i Vladin izaslanik, ministar Mirando Mrsić zaključivši da oni koji pokušavaju dijeliti neće uspjeti jer je to put unatrag.
“Mržnja nikada ne smije biti isprika za novu mržnju”
“Upravo je taj nesalomljivi duh, bio snaga koja je nosila antifašiste koji su bili spremni žrtvovati se za sve generacije koje dolaze, da bi živjele u slobodi i kako bi se izbrisale podjele na domaće i goste”, istaknuo je Mrsić.
“Koliko god se radovali uspjesima ne smijemo zaboraviti trnovit put kojim smo do toga došli”, rekao je predsjednik Sabora Josip Leko. Kaže da je na tom putu bilo uspona i padova a da je najveći pad bila Nezavisna država Hrvatska.
Šef države Ivo Josipović odlikovao je preživjele logoraše te je pozvao na ljubav i zajedništvo.
“Sjećanje na žrtve je čin pravednosti. Jednako tako, ne možemo biti uspješno i pravedno društvo, ako ne prihvatimo povijesnu poruku da mržnja nikada ne smije biti isprika za novu mržnju, da zločin ne smije biti povod i ne smije biti isprika za drugi zločin”, poručio je Josipović.
Od 1073 preživio 91 logoraš
Podsjetimo, na dan proboja u logoru su bila 1073 logoraša, njih 600 krenulo je u proboj, a do slobode ih je došlo samo 91. Preostalih 473 logoraša koji zbog nemoći i bolesti nisu sudjelovali u proboju ubijeni su i spaljeni zajedno s logorskim objektima.
Istog dana započeo je i proboj zatočenika Kožare, dijela logora u samom Jasenovcu. Od 167 zatočenika, njih 11 preživjelo je proboj.
Inače, obilježavanje je svake godine u nedjelju koja je najbliža 22. travnju, ove godine, to je dosta kasnije nego prethodnih godina. Doznajemo kako je najveći razlog bio veliki vodostaj Save i poplave s kojima se Jasenovac tijekom travnja borio.
