Jedite insekte da biste ojačali svijest o konzumiranju zdrave hrane, poručuju iz UN-ove Agencije za hranu i poljoprivredu FAO, koja je pokrenula program čija je svrha u većim razmjerima u svijetu potaknuti prikupljanje insekata – prehrambene namirnice koja nije skupa, ekološki je ispravna i povrh svega je, kažu, ukusna.
Dvije milijarde ljudi u svijetu, u skladu sa svojim tradicionalnim kulturnim naslijeđem, konzumira insekte, no potencijal njihova konzumiranja mnogo je veći, smatraju stručnjaci FAO-a. Naša je poruka – jedite kukce, ima ih u izobilju, a bogat su izvor proteina i minerala, poručuje direktorica Odjela za ekonomsku politiku šuma u svojem izlaganju održanom u Rimu.
Milijarde insekata neprestano se razmnožavaju na tlu, u zraku i u vodi i sve ih je više, što omogućuje povećanje količine hrane, a negativan utjecaj na okoliš tijekom njihova životnog ciklusa je minimalan, rekli su stručnjaci koji ističu kako je oko 900 vrsta insekata jestivo.
U FAO-u navode prednosti proizvodnje insekata: primjerice dva kilograma hrane dovoljna su za proizvodnju jednog kilograma mesa insekata, a za kilogram goveđeg mesa potrebno je osam kg hrane. Usto, insekti su vrlo hranjivi, sadržavaju velike količine proteina, masnih kiselina i minerala i mogu se konzumirati cijeli, ali i kao sastojak drugih namirnica ili u, primjerice, namazima. Uzgoj insekata prilično je jednostavan, tvrde iz FAO-a. Primjerice, mogu se prikupljati s otpada organski uzgojene hrane.
Konzumiranje raznih vrsta kukaca, poznat pod stručnim nazivom entomofagija, odavno je raširen u tradicionalnim kulturama i regijama Afrike, Azije i Latinske Amerike. Trećina svjetske populacije redovito jede insekte, zbog toga što su ukusni i hranjivi. U prodaji ih se može naći na tržnicama u Kinshasi, u Tajlandu ili Meksiku, a sve su češće na jelovnicima brojnih europskih restorana, uvjerava Eva Ursula Müller.
Do 2030. na Zemlji će živjeti oko 9 milijardi stanovnika koje će trebati nahraniti, a ne smiju se zaboraviti ni životinje. Još jedan argument u korist uzgoja insekata je, poručuju iz FAO-a, taj što ih prikupljati, sušiti i prodavati mogu i najsiromašniji stanovnici našeg planeta, poput žena i seljaka koji ne posjeduju zemlju, a troškovi i ulaganja su minimalni.