Ugledni zadarski povjesničar umjetnosti i sveučilišni profesor dr. Pavuša Vežić uputio je otvoreno pismo javnosti u kojem je upozorio na nestajanje mnogih sadržaja, institucija i trgovina na Poluotoku, dijelu Zadra koji dr. Vežić radije naziva Gradom namjesto Poluotokom.
Objavljeno pismo je potaknulo širu raspravu o potrebi vraćanja i(li) očuvanja onih sadržaja u staroj gradskoj jezgri koje čine identitet grada, te se u tom kontekstu dr. Vežić prisjetio postojanja dvaju kinematografa, koncertne dvorane, gradske kavane, restorana za samoposluživanje, trgovina mješovitom robom, škola…
Profesore Vežić, koji su motivi da se pismom obratite javnosti, očekujete li određene reakcije i pomake?
Pismo sam i napisao upravo na temelju reakcija. Duže vrijeme s različitim ljudima razgovaram o toj temi, od “običnih” ljudi do onih složenijih po obrazovanju ili položaju u društvu, i svi primjećuju da se s našim Gradom nešto loše događa.
Nije više ugodno
Spomenimo banalnu, naizgled sitnu potrebu: kada vam je prije trebala žarulja, pošli biste na Kalelargu u “Vice”, putem biste nekoga susreli, a sada ni žarulju nemate gdje kupiti, morate sjesti u automobil i otići izvan Poluotoka. Sve je više takvih priča, osluškujem ih, i sam tako razmišljam, akumulira se opća spoznaja da u našem Gradu ne živimo tako ugodno kao nekad.
Tko je trebao biti, i tko sada treba biti, korektiv? Netko je morao dopustiti da sadržaji nestaju…
Ne napadajući nikoga, moram kazati da je svakako za to nadležna gradska vlast. Problem je i nastao što je vlast neke dimenzije u životu Grada zanemarila, nije ih čuvala. To je sastavni dio našeg identiteta, s gubitkom tih sadržaja gubimo i identitet. Institucije vlasti na to bi trebale reagirati. Treba voditi računa i o građanima koji žive u drugim dijelovima grada, jer i njima treba Grad, Poluotok, gdje će dolaziti u trgovine, u kino.
Matični prostor
Grad je matični prostor koji nas kulturno oblikuje i stvara naš identitet, a to vlast treba registrirati, po tome se odrediti i slušati sugestije građana, imati otvoren dijalog.
Što osobito čini dušu Grada, što posebno treba čuvati?
– Ne smijemo podizati kulturu življenja samo unutar gradskih zidina, cjelina grada je od Dikla do Bibinja, svi trebaju imati primjerene sadržaje, ali svi Zadrani trebaju jedan življi grad unutar zidina koji im pruža razlog i sadržaje da tu dođu. Taj matični prostor oblikuje dušu Zadrana, naš zadarski identitet, više nego bilo koji drugi dio grada, ustvrdio je dr. Pavuša Vežić.
