Dok nezaposlenost u Hrvatskoj i dalje raste, sve je veći broj onih koji očekuju ulazak u EU kako bi im traženje posla u inozemstvu bilo lakše.
BBC-eva analiza temeljena na podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, koja obrađuje informacije iz 34 zemlje svijeta, “izbacila” je dvadeset već godinama najtraženijih profesija. Na samom vrhu ljestvice su medinske sestre.
Iza sestara, u svijetu su osobito na cijeni inženjeri s područja elektrotehnike, strojarstva, građevinarstva, kemije i industrije. U osamnaest zemalja s OECD-ovog popisa izuzetno su traženi i liječnici.
Vrlo tražena zanimanja su i stručnjaci informatičkih tehnologija i programeri svih vrsta. Na listi najtraženijih nalaze se i farmaceuti i računovođe, radiolozi, a zanimljivo je da su u svim skandinavskim zemljama, kao i u Kanadi i na Novom Zelandu, traženi psiholozi i zubari. Među najtraženije profesije spadaju i psihoterapeuti, posebice oni s kliničkim iskustvom. U nešto manjem broju zemalja traženi su i audiolozi te kuhari.
Medicinskih sestara premalo, potplaćene su i umorne
No paradoksalno, većina ovih profesija koja je u inozemstvu na cijeni, u Hrvatskoj je ili potplaćena ili još gore, mnogi stručnjaci te vrste ne mogu pronaći posao. Takva diskrepancija najvidljivija je na primjeru medicinskih sestara, kojih, kako je procijenila za Novi list Ana Ljubas, predsjednica Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara i glavna sestra Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb, na Zavodu za zapošljavanje trenutno ima oko 2.000.
“Ulaskom u Europsku uniju bojim se da će se dogoditi još značajniji odljev sestara. Zbog manjka sestara u našem zdravstvenom sustavu, sestre su umorne, a o malim primanjima da i ne govorimo”, kazala je Ljubas.
