Prva američka svemirska postaja Skylab uskoro će proslaviti 40. obljetnicu lansiranja 14. svibnja 1973.
Skylab je bio konstruiran od opreme preostale iz programa Apollo. Njegov najveći dio, orbitalna radionica, zapravo je bio prazan treći stupanj rakete Saturn V. Unatoč mnogim mehaničkim problemima, tročlana posada uspjela je dokazati da ljudi mogu duže vrijeme živjeti u svemiru i tako provesti istraživanja koja nisu moguća sa Zemlje. Misija je bila važan korak u razvoju kasnijih sličnih projekata – ruske postaje MIR i Međunarodne svemirske postaje ISS na kojima su obavljena brojna važna znanstvena istraživanja. Prije nje Sovjetski je savez 1971. lansirao Salyut koji je radio do 1986.
Prilikom lansiranja iz svemirskog centra Kennedy sa satelita je otpala jedna fotoćelijska ploča i dio toplinskog štita. Drugo solarno krilo nije se htjelo otvoriti pa su astronauti morali izaći u svemirsku šetnju kako bi ga popravili i na orbitalnu radionicu postavili suncobran koji je astronaute štitio od jakog Sunčevog zračenja.
Postaja je bila u funkciji samo devet mjeseci, a na njoj su u isto vrijeme radila po tri člana posade. U atmosferu se vratila 11. srpnja 1979. godine. Pri ulasku je izgorjela, a njezini dijelovi pali su u zapadnom dijelu Australije.