Stop devastaciji Zadra, naziv je tribine koja se održala u Gradskoj knjižnici Zadar u organizaciji istoimene građanske inicijative uz potporu Udruge “Eko-Zadar”. Osnivačica Volga Švorinić, odlučila se na ovaj potez nakon što je na Facebooku okupila grupu od 2 tisuće članova razočaranih nebrigom nadležnih institucija za zadarske povijesne znamenitosti.
– Namjera nam je zaustaviti devastaciju Zadra preinakom i rekonstrukcijom javnih prostora koji nisu u duhu ovog grada. Želimo širiti svijest o tome da gradovi pripadaju građanima i da moraju biti partneri s onima koje su izabrali da obnašaju vlast i brinu o njima. Naš cilj je osnivanje udruge “Za Zadar zajedno” koja će okupljati građane i neovisne stručnjake, rekla je Švorinić.
Ružna “pustopoljana”
Mada je još niz primjera koji “bodu oko” građana, upravo pogled na “pustopoljanu” potaknuo je ovu Zadranku s privremenom zagrebačkom adresom da reagira i javno izrazi svoje nezadovoljstvo šokantnom preinakom Poljane Šime Budića.
Ovaj je javni prostor, naime, desetljećima i stoljećima bio hortikulturno bogat, a sada izgleda, kako se moglo čuti, poput brisanog prostora preko kojeg je neugodno proći ljeti, zbog iznimno visokih temperatura i nedostataka hlada, i zimi zbog jakih udara vjetra.
Švorinić je ispričala kako je u početku bila nesigurna jer mislila
da je samo njoj Poljana prije izgledala puno ljepše, pa je kontaktirala svoje prijatelje, poznanike, arhitekte i povjesničare umjetnosti. Tek kad je vidjela da se i oni slažu s njom, odlučila se nešto poduzeti.
Uputila je predstavke Gradu Zadru, ministarstvima kulture, graditeljstva, zaštite okoliša, zadarskom Društvu arhitekata. Odgovor je dosad dobila samo od arhitekata koji su joj naveli kako je sve napravljeno po propisima, odnosno da je Natječaj za projekt proveden legalno i uz javnu raspravu.
Kratkovidna struka
Iz svega spomenutog Švorinić je zaključila sljedeće:
– Marketing objave javnih natječaja mora se promijeniti. Kad su izbori, koliko je samo jumbo plakata. Da su građani vidjeli kako će im izgledati Poljana Šime Budinića, sigurno bi bili šokirani i reagirali bi. Mi građani moramo biti aktivniji, inače smo krivi zbog grijeha propusta. Primijetila sam da se mnogi boje izreći svoje nezadovoljstvo. Za koji mjesec ulazimo u Europu, a bojimo se lajkati komentare na Facebooku, bojimo se biti slobodni, zaključila je aktivistica.
Na tribini je gostovao i Darko Franceschi, predsjednik Društva arhitekata Zadar. Pojasnio je da je “struka poput mnogoglave beštije”, odnosno da teško pronalazi jedinstven stav. Iako se potrudio obraniti kolege i gradske vlasti, složio se da je “struka u ovom slučaju bila kratkovidna i fokusirana na neke elemente koji su njima bili bitni”. Također je dodao da je “zelenilo stvaralo specifičan ugođaj i vrlo karakterističan prostor ugodan za boravak i druženje”, dok je sad “stvorena površina koja je izgubila mjerilo, preko koje nastojite projuriti kad je vruće ili hladno”.
Ima nade za promjenu
Atana Grbić, predsjednica Udruge “Eko-Zadar” dugi niz godina brine se o očuvanju zadarskog zelenila kao pluća grada. Poput brojnih građana koji su se odazvali tribini, zalaže za to da se Poljani Šime Budinića vrati ambijentalna vrijednost koju je oduvijek imala.
Da se nešto zaista može napraviti u slučaju kad se struka “razmaše” i izgubi doticaj s ukusom lokalnog stanovništva, mogli smo se uvjeriti još prije nekoliko godina. Podsjećamo na slučaj famoznog piramidalnog Spomenika pobjedi čija je gradnja stopirana nakon žestokih reakcija branitelja i Crkve. Premda su već bile podijeljene novčane nagrade natječaja idejnog rješenja vrijedne 350 tisuća kuna, od skupe investicije gradske su vlasti na kraju odustale.