Uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju njemački mediji češće objavljuju napise o tomu je li Hrvatska doista za to spremna. Deutsche Welle prenosi dio teksta najjače njemačke novinske agencije DPA. Autor teksta Thomas Brey uvjeren je da Hrvatska nije stvarno ispunila uvjete koje je postavila Europska unija. ‘Na brzinu je prihvaćeno mnoštvo zakona za čiju provedbu, međutim, uopće ne postoje uvjeti. Ili su samo najavljeni popravljeni zakoni.
Primjer 1: u prosincu je Sabor, hrvatski parlament, prihvatio Strategiju razvoja pravosuđa od 2013. do 2018. U njoj se ispunjavaju zahtjevi EU-a. Ali, nema nužnoga ‘godišnjeg akcijskog plana’ za provedbu zakona bez kojega čitava strategija ostaje mrtvo slovo na papiru’, prenosi DW.
Primjer 2: Zakonom o strateškim investicijama trebale su biti uklonjene investicijske prepreke, na koje se žalio Bruxelles. Vlada želi sama odlučivati o velikim projektima i tako spriječiti uobičajeno torpediranje na komunalnoj razini. Samo, već mjesecima je sve ostalo na toj najavi. Toga ključnog zakona još nema. ‘Tako je to često’, kaže jedan trgovinski stručnjak iz jedne članice EU-a u Zagrebu.’Nakon najava se ništa ne događa, a ako se ipak dogodi, nedostaju odredbe o provedbi koje bi zakonu udahnule život.’
Hrvatska već desetljećima spada među osobito korumpirane zemlje u Europi. Zato je borba protiv toga zla bila jedan od glavnih zahtjeva Bruxellesa prije pristupanja. Istina, dugogodišnji premijer Ivo Sanader je u spektakularnom suđenju za korupciju osuđen na deset godina zatvora, a protiv njega se vodi još više postupaka, ‘ali to ima malo utjecaja na svakodnevni život građana’, kaže Zorislav Antun Petrović iz hrvatskoga Transparency Internationala.
Veći je problem takozvana šalterska korupcija. Stručnjak Transparencyja je i sam šest godina čekao na jedan upis u gruntovnicu jer nije htio platiti mito.