Jolly je osnovni dio A-1 lige završio na četvrtom mjestu, posljednjem koje vodi u Ligu za prvaka s omjerom 12-6 (kao i Alkar, koji je imao bolju međusobnu koš razliku). Za to je vrijeme Cedevita igrala Euroligu i skupila dvije pobjede (Caja Laboral, Žalgiris), te odigrala još nekoliko dobrih utakmica. Dakako, u međuvremenu su obje momčadi doživjele određene značajne promjene, no kvalitativna razlika između njih ostala je izuzetno velika. U razmaku od samo tri dana Zadar je u svojoj dvorani izgubio od Šibenčana, uz očajnu igru i bezvezan pristup pa pobijedio Zagrepčane, fantastičnom predstavom i fanatičnom borbenošću.
To je Zadar. Od depresije do euforije u 70 sati. Od strahovanja za treće mjesto, koje vodi u ABA ligu, do snova o startnoj jedinici uoči doigravanja. Od zvižduka i negodovanja publike nakon poraza od, objektivno dosta, slabijeg protivnika do poziva igrača na bis nakon pobjede protiv momčadi, čija bi većina igrača u Zadru bili nositelji igre.
Zadar je ove sezone triput pobijedio i jednom nepravedno izgubio od višestruko skupljeg sastava, koji je slagan za najviše domete u svim natjecanjima. Podatak, koji svakako valja podvući.
Može li sutra isto napraviti protiv Cibone, s kojom do sada ima negativan omjer 1-3? Sasvim sigurno može, naročito ako mu igra bude na tragu ove protiv Cedevite. Ta će pobjeda u dvoranu vratiti i dobar dio navijača, koji su bili razočarani nakon Jollyja, a Cibona je, uostalom, sama po sebi mamac za zadarsku publiku. Nema sumnje da će momčad Ante Nazora sutra imati veliku podršku tribina (protiv Cedevite je bila izvrsna!), koja će joj biti itekako potrebna, jer nemojmo se zavaravati, ulog je velik. Iako to nitko u klubu neće javno priznati, što je i logično, ta će utakmica biti svojevrsno malo polufinale.
Pobjedom, a posebno ako bi ona bila veća od šest razlike (u Zagrebu je bilo 82:76), Zadar bi napravio ogroman korak prema startnoj jedinici uoči doigravanja. A to znači da bi jednom nogom zakoračio u finale, gdje bi imao i prednost domaćeg terena.
