OTP banka, jedina je banka u Hrvatskoj koja je za svoje sjedište odabrala Zadar, prošle je godine ostvarila dobit od 100 milijuna kuna. Eto dobrog razloga za razgovor s predsjednikom Uprave Balázsom Békeffyjem, koji je u ovih desetak godina živeći u Zadru postao pravi Zadranin.
Banka je ostvarila dobit skoro identičnu kao uprethodnoj godini. Kako komentirate: kao dobro, jer dobit unatoč krizi nije pala, ili kao loše jer se poslovanje nije podignulo?
– Očekivali smo da će 2012. biti teška godina, što se, nažalost i ostvarilo. Unatoč ciljevima što ih je zacrtala Vlada, velika ulaganja su zaobišla Hrvatsku. Srećom, naš položaj i skupine klijenata s kojima poslujemo ostali su stabilni i sigurni, pa smo uspjeli povećati tržišne udjele. S obzirom na sve te okolnosti, na promjene u okruženju te pripreme za pristup Europskoj uniji, svi mi u OTP banci možemo biti iznimno ponosni ostvarenim rezultatom.
Više novca nego dobrih projekata
Kako to komentirate uspoređujući se s postignućima u ukupnom bankarskom sustavu u Hrvatskoj i gdje je vaše mjesto u njemu?
Banka je proteklih godina pratila dobar strateški smjer što je omogućilo da u 2012. zadržimo profitabilnost, dok se dobit u cijelom bankarskom sektoru smanjila za skoro 30%. Očuvanje profitabilnosti je dodatno pomoglo povećanju stabilnosti koje se odražava na adekvatnosti kapitala za 20% većoj od one koju zahtijeva HNB. Ono što analitičari najčešće uzimaju u obzir kao indikator je i povrat na kapital koji je za 38% veći od prosjeka tržišta. Ono što nas osobito veseli je da smo povećali tržišne udjele u kreditiranju stanovništva i gospodarstva, kao i ukupnoj aktivi. Naši su rezultati daleko bolji nego u dijelu konkurencije.
Imate li višak novaca i manjak zahtjeva za kreditima od strane domaćih subjekata, jer kako vidimo iz hrvatskog bankarskog sustava, zbog pada interesa, novac se prelijeva u inozemstvo, odnosno matične banke?
Prebacivanje sredstava u matičnu banku je tema kojoj se daje više pažnje nego što zaslužuje, međutim, naš položaj je i u tom smislu puno stabilniji od ostatka tržišta. Krajem 2012. godine OTP banka je imala više depozita nego odobrenih kredita. Ovo je dobro s pozicije stabilnosti, jer ukazuje da banka može poslovati bez pomoći izvana, međutim, s aspekta bankarske prakse to nije dobar indikator, jer nam kazuje da je hrvatsko gospodarstvo u velikim neprilikama i da nedostaje kvalitetnih projekata i značajnih investicija.
Paradoks: pad kreditnog rejtinga – bez posljedica!
Ostajete li i dalje određeni dominacijom plasmana prema građanima u odnosu na gospodarstvo?
Usredotočeni smo na poslovanje sa stanovništvom te malim i srednjim poduzećima. Vjerujemo da je to dobra strategija i da trebamo nastaviti razvoj na dosadašnjim dobrim rezultatima. Već godinama poslovanje sa stanovništvom realizira dvije trećine poslovanja u banci.
Je li se snižavanje kreditnog rejtinga Hrvatske odrazilo na vaše poslovanje?
To jest najveći paradoksalni efekt s kojim smo se posljednjih godina susreli na međunarodnom bankarskom tržištu. Ne čudi činjenica da je kreditni rejting snižen, već činjenica da su se unatoč tomu premija osiguranja od kreditnog rizika (CDS) i troškovi financiranja na međunarodnom tržištu snizili, a slično se dogodilo i u Turskoj i Mađarskoj. Izgleda da su se i međunarodni i lokalni investitori, kao i deponenti oglušili na izvješća rejting agencija. Shodno tomu, nismo osjetili nikakve izravne ni neizravne utjecaje sniženja na naše poslovanje.
Hoće li ulazak u EU značiti mogućnost povoljnijeg zaduživanja i to, ne samo gospodarstvu, nego i građanima?
Određivanje cijena uvijek ovisi o lokalnom bankarskom tržištu i gospodarstvo. Da ne bih ulazio u dosadne detalje regulatornih troškova, premija za rizike i druge bankarske izraze, ne možemo uspoređivati Hrvatsku s Francuskom, Njemačkom, Češkom ili Mađarskom. Ako to radimo, onda vidimo samo površinu, a “vrag uvijek u detaljima.” Svejedno, u načelu ne očekujem veliku fluktuaciju u financiranju kredita. EU neće diktirati ili se miješati u opću stabilnost tržišta.
I Facebook bankarstvo
Najavili ste koncentraciju na segment malih gospodarstvenika i mladih ljudi?
Dovoljno smo fleksibilni i pristupačni da možemo biti prirodno dobar partner malim i novim tvrtkama što one sve više prepoznaju. Prošle godine smo započeli intenzivniji razvoj proizvoda i usluga koji mogu biti zanimljiviji mladim ljudima poput novosti u internetskom i mobilnom bankarstvu. Ovu godinu smo započeli s više novosti u Modernom bankarstvu, što je atraktivno za mlade ljude. Uz to, počeli smo s našim klijentima i zainteresiranom javnošću komunicirati i preko Facebooka, kako bismo se što više približili populaciji koja traži jednostavno i lako dostupno bankarstvo. Na Facebooku je sada dostupna i aplikacija za planiranje kućnog budžeta, što je isto novost za naše klijente.
OTP banka uvodi koncept Moderno bankarstvo kojim objedinjuje dosad postojeće e-banking usluge te nove usluge mobilnog bankarstva. Lansirali ste aplikacije za androide i iPhone, uveli dva nova paketa koji se temelje na online bankingu Internet i MiniNet. Nedavno ste, prvi u Hrvatskoj, uveli korištenje beskontaktne kartice Mastercard PayPass, a potom i prepaid kartice koju mogu dobiti svi građani, i oni koji nisu klijenti banke. Većini građana ovaj zamršeni jezik nije jasan mada živimo u vremenu interneta i virtualnog svijeta. Tko koristi ove nove mogućnosti?
Klasični bankarstvo je skupo
Oni koji žele brzu i pouzdanu bankarsku uslugu dostupnu bilo gdje. Premda su ove usluge ponajviše usmjerene na mlađu populaciju, sve više je i starijih građana koji otkrivaju prednosti modernog bankarstva. Moj otac koji ima 72 godine nedavno je postao „fan” mobilnog bankarstva i njime se koristi jednom ili dvaput tjedno. S novim paketima, izvrsnim rješenjima u mobilnom bankarstvu, te činjenicom da smo prva banka koja je uvela beskontaktno plaćanje MasterCard PayPass karticom u Hrvatskoj, pokazujemo da smo predani inovacijama te uvođenju brzih i sigurnih rješenja i usluga. Vjerujem da na tim uslugama možemo graditi naše buduće uspjehe.
Što je budućnost bankarskog posla u smislu bankarskog službenika, šaltera, čovjeka koji sjedi “za bankom”, odakle je sve počelo?
– Trendovi su jedno, a klasično bankarstvo je nešto posve drugo. Još uvijek vjerujem u klasično bankarstvo u kojemu je važno vidjeti klijenta, imati izravnu komunikaciju s njim. To je mnogo kvalitetniji odnos u kojemu se može graditi obostrano povjerenje, međutim, trendovi se pomiču od izravnog kontakta prema „bankarstvu u oblacima” u kojemu čovjek može koristiti bankarske usluge, a da pritom ne vidi šalter. Ovakav trend nosi mogućnosti smanjenja troškova, jer tradicionalno bankarstvo je skupo. S druge strane povećavaju se opasnosti od elektroničkih prijevara i krađa te, nažalost, umanjuje izravni kontakt s klijentom.
