Pažani koji su godinama upozoravali da je projekt štetan za ekosustav, kulturno – povijesnu baštinu i krajobraz, dobili su i pismenu potvrdu da su bili u pravu. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode odbilo je zahtjev za procjenu utjecaja na okoliš tog projekta. Stručno povjerenstvo navodi kako dorađena Studija utjecaja na okoliš za plovni kanal Pag-Košljun nije dokazala opravdanost zahvata, niti prometnu funkcionalnost.
Potpisnici peticije protiv kanala Pag – Košljun, godinama upozoravaju kako iza ovog projekta stoji jedino želja za brzom zaradom, od prodaje kamena prokopa dugačkog nešto više od 6 kilometara.
“Osim toga, s otpadom kamenoloma, sa škaljom, nasipavali bi lagune i tako dobili površinu još jednog grada Paga koja bi bila građevinska i gdje su planirali izgraditi novo naselje, a time i zaraditi.” – podsjeća eko-aktivistica Sanja Želehovski.
Tko je platio studiju utjecaja na okoliš za ovaj projekt, Pažanima još uvijek nije jasno tvrdi Sanja Želehovski, predsjednica paške udruge “Cvit soli”. Koštala je, kaže oko 3 milijuna kuna.
“U Hrvatskom hidrografskom institutu Split koji je izradio Studiju utjecaja na okoliš za ovaj zahvat, potvrdili su nam da je Studiju dijelom platio Grad Pag, ali mi to takvih dokumenata ne možemo doći. Znamo samo da su tada računi tvrtke Moreuz d.o.o. koja je nositelj zahvata, bili blokirani. Navodno, je tvrtka Moreuz s gradom potpisala ugovor kojom se obvezala novac vratiti ali dug i danas postoji.”
Otvoreno je još jedno pitanje – je li “kanal Pag – Košljun” uopće kanal i do kud može biti plovan. Naime u prostornoj dokumentaciji Grada Paga i Zadarske županije nisu planirani zahvati koji bi povezivali Košljunski i Paški zaljev.
Projekt je trenutačno “pao u vodu”, a da je “pao u more” upitna bi, uz ostalo, bila i egzistencija Pažana koji žive od soli, s obzirom da bi prokop dijelom prolazio kroz polja paške solane.