JOŠ U svibnju prošle godine predstavnici saborske većine najavili su formiranje stručnog tijela koje bi provodilo nadzor nad radom državnog odvjetništva. Nije riječ o političkom nadzoru, pojašnjavali su predstavnici vladajućih. “Mi smo zadovoljni onim što Bajić radi, ali nema niti jednog pravnog ni demokratskog instituta koji kontrolira Bajića kad nešto ne čini. I to je problem. Morat ćemo tražiti rješenje, recimo specijalizirati neko saborsko tijelo”, izjavio je tada predsjednik Sabora, SDP-ovac Josip Leko.
U listopadu prošle godine tu je temu aktualiziralo nekoliko zastupnika oporbe, ali i vladajuće koalicije. Činjenica je da neke kaznene prijave predugo leže u ladicama, a neke se neutemeljeno odbacuju, moglo se čuti tijekom rasprave povodom izvješća o radu DORH-a u 2011. godini. SDP-ovac Peđa Grbin zbog toga je u Saboru najavio najavio ustroj posebnog tijela za nadzor nad odbacivanjem kaznenih prijava, budući da je u nekim državnim odvjetništvima vrlo visok postotak odbačaja, a u USKOK-u on iznosi čak 60 posto.
Koga, kada i zašto DORH kazneno progoni ili ne progoni, postala su pitanja s implikacijama na ključne političke procese u zemlji, na koje niti jedna razina vlasti nema odgovor, pa javnosti preostaju samo nagađanja i teorije zavjere.
SDP odustao od nadzora DORH-a
I dok se lani činilo da će vladajuća koalicija u vezi s tim nešto poduzeti, barem na razini stručnog nadzora, ove godine smo sve uvjereniji da neće. Jer, stižu lokalni izbori, a kao važan adut u promidžbenim aktivnostima najjače vladajuće stranke poslužit će istrage državnog odvjetništva i policije. U siječnju je, tako, Damir Kajin, kandidat na izbornoj listi SDP-a, zazivao pokretanje istraga nad funkcionerima IDS-a, stranke kojoj je godinama bio potpredsjednik. DORH je odgovorio u ožujku, otvarajući slučaj IDS-ovog ministra Veljka Ostojića, aktualiziranjem kaznene prijave stare 14 godina. Budući da nema niti jednog “demokratskog instituta koji kontrolira ono što Bajić ne čini” (ne pokreće istrage godinama), onda ne mogu postojati niti institucionalni prigovori na ono što Bajić čini (aktualizira pojedine predmete uoči političkih izbora, saborskih sjednica i sl.).
Provođenje izvidnih radnji protiv ministra u aktualnoj vladi, kako tvrdi premijer Milanović, nije uzdrmalo stabilnost vlade niti vladajuće koalicije. Ali je iz temelja uzdrmalo rejting IDS-a uoči lokalnih izbora koji su za tu regionalnu stranku važniji od parlamentarnih. Ako ne pobijedi u Istri, na svom pragu, IDS će postati suvišan partner i u velikoj koaliciji. Kako je riječ o stranci utemeljenoj na lokalnom klijentelizmu, bez sudjelovanja u vlasti i s hipotekom korupcije brzo će se osuti, a dio članstva prijeći će SDP-u i stranci Damira Kajina, odnosno reformiranom IDS-u. Očito je da plan o političkom preuzimanju Istre, od kojeg je svojedobno odustao Tuđman, sada nastoji realizirati Zoran Milanović, metodama kojih se ne bi ustručavao ni Tuđmanov “sivi kardinal”, Ivić Pašalić.
Probleme u koaliciji rješavaju DORH i policija
Drugačiju vrstu problema Milanović ima s HNS-om. Prvi koalicijski partner SDP-a još uvijek trpi stanovito dvovlašće. U neke se odluke i dalje upliće bivši prvi potpredsjednik vlade Radimir Čačić koji ima neugasle ambicije o povratku u Vladu gdje ga više nitko ne treba, i ne želi.
Iako je prošlo pet mjeseci od izricanja pravomoćne presude u Kapošvaru, i nepunih mjesec dana od potvrde Županijskog suda u Zagrebu, Čačić je još uvijek politički aktivan, što potvrđuje i stalna napetost između ogranaka pod njegovim utjecajem i središnjice HNS-a. Desetak dana prije izbornog sabora stranke u Čačićev je Coning upala kriminalistička policija. Prema navodima varaždinske policijske uprave, istraga je pokrenuta po kaznenoj prijavi koju su početkom ovog mjeseca protiv rukovodstva podnijeli radnici tvrtke. Istrage povodom kaznenih prijava radnika i sindikata redovito su na začelju prioriteta DORH-a i policije, o čemu govori cijeli niz neistraženih prijava, ili onih koji su na red čekale godinama. U slučaju tvrtke čiji je suvlasnik Radimir Čačić policija je reagirala preko reda, u nepunih tjedan dana, što je doista nezapamćeni kuriozitet! Posve je sigurno da kriminalistička istraga u Coningu svoj tajming duguje i političkom trenutku, iako je to teško dokazati jer još uvijek ne postoji institut civilnog nadzora rada policije. On je, doduše, predviđen u Zakonu o izmjenama Zakona o policiji koji je izglasan u studenom prošle godine, ali do danas nije implementiran. Stoga, nevladine udruge i stručnjaci ne prestaju kritizirati MUP zbog otpora i odugovlačenja uvođenju nadzora.
Milanović ne želi nadzor
I doista, čemu toliki otpor institutu civilne kontrole. Riječ je o demokratskoj proceduri koja ni u kojem slučaju ne otežava provođenje policijskih zadaća i ne ugrožava sigurnost građana. Ivo Sanader izbjegavao je uvesti takvu kontrolu jer bi ona potaknula antikorupcijske procese, ali zašto je, unatoč najavama iz redova vlastite stranke, nije uveo “ispravni” Zoran Milanović? Jedini prihvatljiv odgovor bio bi da Milanovićeva Vlada ne želi nadzor nad radom policije i DORH-a jer je on politički instrumentaliziran i zloupotrebljen.
Budući da se nije snašao kao menadžer u vladi koja treba izvesti zemlju iz krize, Milanović sada dijeli lekcije o poštenju o čemu bi, valjda, trebale posvjedočiti aktivnosti MUP-a i DORH-a. Nije ni čudo da o takvoj javnoj politici vlade brine bivša glasnogovornica policije, Zinka Bardić. Reklo bi se, lako je biti pošteniji od drugih dok je represivni aparat na tvojoj strani. No, može li nas to odvesti igdje osim stvaranju novog kulta vođe, ili krizi političkog poretka kakva je već zahvatila zemlje u okruženju gdje su antikorupcijske istrage postale jedan oblik trajnog izvanrednog stanja i igrokaza za birače?
U Sloveniji, kojoj prijeti nasilna smjena vlasti, povjerenje javnosti ima samo onaj dio civilnog sektora koji se afirmirao u borbi protiv političke korupcije, Nažalost, vlada premijera Milanovića čini sve da iza nje ne ostane čak ni to.