Kad bi jedna četveročlana obitelj željela na svojemu stolu od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka imati tradicionalnu “spizu”, koja uključuje bakalar, janjetinu i kuhanu šunku, odnijelo bi joj to iz lisnice 1416 kuna, što je četvrtina prosječne plaće u Hrvatskoj.
U toj je bušti 5529 kuna, no čak je i ona nedostižna za oko dvije trećine zaposlenih koji svakog mjeseca za svoj rad prime manje novca. Prosječna mirovina iznosi 2177 kuna, a 70 posto umirovljenika prima toliku ili nižu mirovinu. Dodajmo svima njima još 370 tisuća nezaposlenih, pa je jasno da će mnogima mirisi bakalara na bjanko i na brudet biti samo pusti sanak, jednako kao i skromnija opcija oslića ili neke druge ribe, o komadiću janjetine da ni ne govorimo, šunki, francuskoj salati ili čokoladnim zečevima za djecu, piše Slobodna Dalmacija.
Ništa od izleta autom
Još im je nedostupnije za blagdane sjesti obitelj u automobil i posjetiti obitelj ili otići na neki dulji jednodnevni izlet: pun spremnik u koji stane 50 litara goriva košta 522,5 kuna, dok je prije četiri godine isto tankanje bilo jeftinije 49 posto i stajalo je 351 kunu. Onda je litra eurosupera 95 koštala 7,02 kune, a danas 10,45 kuna.
Nezavisni hrvatski sindikati ove su godine sastavili tri uskrsne košarice: bogatiju, koja za četiri dana od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka uključuje tradicionalne namirnice, srednju, koja teži 1039 kuna, i skromnu od 542 kune. NHS-ov izračun također pokazuje da košarica minimalnih životnih troškova četveročlane obitelji za ožujak iznosi 7180 kuna te da prosječna plaća pokriva 76,4 posto. Ako se tomu doda uskrsna skromna košarica, pokrivenost plaćom pada na 74,7 posto, na 70 posto sa srednjom košaricom ili iznosi tek 66,8 posto s bogatijom košaricom.
– Nismo željeli poticati prežderavanje niti reći da će ljudi toliko novca potrošiti za Uskrs. Naprotiv, željeli smo pokazati koliko bi novca ljudima trebalo ako bi željeli u svojim domovina obilježiti blagdan u skladu s obiteljskom tradicijom njihove regije. Mislimo da bi takvu mogućnost trebali imati zaposleni građani, a kako će oni novac potrošiti, to je njihova stvar. Nismo pretjerivali s normativima, i u najbogatijoj uskrsnoj košarici od 1416 kuna predvidjeli smo da se za Uskrsni ponedjeljak jedu ostaci od nedjeljnog, uskrsnog ručka – rekao nam je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Jedva kraj s krajem
– Mnogi neće sebi moći priuštiti ni sve iz najskromnije košarice od 542 kune, koja je za 40 kuna teža od lanjske. Ljudi se odriču svega, ne ulažu više u kućanske uređaje, štede na svemu, na odjeći, obući i na hrani.
Mnogi su se već toliko toga odrekli da im ništa više za odricanje nije ni preostalo, pa se njima uskrsni blagdanski stol neće razlikovati od onoga svih drugih dana njihove neimaštine u godini, a takvih je sve više, uz zabrinjavajuće visoki i svakoga dana rastući broj onih kojima prijeti takvo stanje.
Ne samo da smo na razini od oko 60 posto prosječnog standarda EU-a, nego je kod nas hrana zbog PDV-a skuplja nego u Sloveniji, Austriji, Mađarskoj… – veli Sever, koji smatra da podaci GfK Hrvatske o potrošačkoj klimi na početku 2013. najbolje pokazuju kakav je standard hrvatskih građana.
Tako kaže da pravo stanje stvari daju podaci o tome da je za 58 posto građana financijsko stanje lošije u odnosu na prethodnu godinu, da njih 46 posto jedva sastavlja kraj s krajem mjeseca…
